Bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić rekao je da je vojnom operacijom "Koridor 92" ratne 1992. godine obezbijeđena teritorijalna cjelovitost Republike Srpske, uspostavljena njena i veza Republike Srpske Krajine sa maticom Srbijom.

On je podsjetio da je povod za najhumaniju operaciju bila smrt 12 beba u porodilištu u Banjaluci, zato što nisu imali kiseonika i nemogućnosti njegove dostave usljed kopneno-vazdušne blokade Organizacije Ujedinjenih nacija.

"U mjestu Stanovi 10. juna održan je sastanak na kome je donesena odluka o proboju koridora, a dva dana ranije na ovom prosotru srpske jedinice stupile su u borbu sa jednicama HVO i regularne vojske Hrvatske", rekao je novinarima Škorić.

On je ocijenio da nije bilo te odluke i da srpske jedinice nisu preduzele akciju, neprijatelj bi ostvario svoj cilj da ugrozi Doboj.

Škorić je naveo da su dešavanja u Sjekovcu kod Broda bili poruka šta se ovdje sprema i šta će se desiti sa Srbima na ovom prostoru.

"Koridor nije imao alternative, Srbi su morali da se brane", izjavio je Škorić.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da je Ristića Gaj jedno od istorijskih mjesta na kome se odaje pošta stradalim za Repbuliku Srpsku.

"Sa ovog mjesta je krenula akcija `Koridor života`, koja je najsvjetlija operacija kojom je odblokiran zapadni dio Republike Srpske i Republike Srpske Krajine", rekao je Jerinić.

Jerinić je ocijenio da je ovom bitkom osnovana i uspostavljena Republika Srpska i zbog toga je bitno da mlađe generacije znaju šta se dešavalo na ovom mjestu.

Predsjednik Odbora invalida u Boračkoj organizaciji Doboj Dušan Đukanović rekao je da je srpski narod na ovom prostoru bio stjeran na ivicu života ili smrti zbog čega se morao organizovati i krenuti u odbrani svojih kuća, porodice i Republike Srpske.

"Sve što se dešavala u Sijekovcu kod Broda, gdje je neprijatelj izvršio masakr srpskih civila, bio je znak da se moramo braniti", rekao je Đukanović i naglasio da Spomen obilježje u Ristića Gaju jasno govori o težini rata i žrtvama koje su date za Republiku Srpsku.

Milorad Nešić iz mjesta Malog Prnjavora, dijete poginulog borca, rekao je da je u vrijeme operacije bio srednjoškolac, kome je kao ratnim generacijama prekinuto školovanje i najljepši dio života.

"Pokojni otac se vratio iz Austrije sa privremenog rada i priključio se Vojsci Republike Srpske za koju je život dao", istakao je Nešić i dodao da je žal za izgubljenim ocem danas ista kao i 1992. godine.

Nenad Radulović, iz zaseoka Zarječak, pripadnik Krnjinske brigade rekao je da je ranjen kod Broda.

"Proboj Koridor je jedna od najhumanijih operacija i bila mi je čast da sam učestvovao u toj operaciji, kojom je stvorena država, Repbulika Srpska", naglasio je Radulović.

Operaciju "Koridor", čijim završetkom je uspostavljena veza sa Srbijom i Srpska dobila kompaktnu teritoriju, izvele su snage 1. Krajiškog korpusa, Istočnobosanskog korpusa i policije Republike Srpske Krajine. Komandant operacije bio je tadašnji komandant 1. Krajiškog korpusa general Momir Talić.

Vojna operacija "Koridor 92" trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji "Koridor" poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

Kod Spomen-obilježja za 445 poginula borca sa prostora Krnjina u Ristića Gaju služen je parastos i položeni su vijenci i cvijeće.

Vijence i cvijeće na spomen obilježje položili su predstavnici organizacija i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Doboja i stanara, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, predstavnici 3. Republika Srpka puka OSBiH i brojni građani sa prostra Krnjina, Stanara i Doboja.

Centralna manifestacija obilježavanje proboja Koridora održaće se tradicionalno u nedelju uoči Vidovdana, ove godine u nedelju, 26. juna u Dugoj NJivi kod Modriče.