Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da su i plenarni i bilateralni sastanci u Tirani protekli u duhu nastojanja da se Zapadnom Balkanu ponudi nešto više od uobičajene, poprilično istrošene terminologije o evropskoj perspektivi zemalja regije u kojoj i dalje postoji more neriješenih problema, ali i nedosljedan odnos EU prema različitim političkim akterima.
- Djeluje, međutim, da je EU spremnija da se BiH dodijeli kandidataski status. Finansijska podrška, koja će u različitim oblastima biti dodijeljena zemljama regije, dobrodošla je, ali nužno je i da budu deblokirana sredstva koja se odnose na infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj. U tom smislu, mi smo u prethodnom periodu dobijali obećanja da će se to i desiti. Ukoliko to ne bi bilo tako onda bi u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama morali i mi blokirati sredstva za FBiH, a to ne bi bilo dobro ni za jedne ni za druge. To sam i danas rekla svojim sagovornicima - istakla je Cvijanovićeva za Srnu upitana kakvi su joj utisci nakon niza razgovora u Tirani i ima li prostora za optimizam da će se odnosi EU i BiH postaviti na realnije osnove.
Ona je mišljenja da su konačno i akteri koji se dogovaraju o formiranju vlasti u BiH na liniji toga da se nikome ništa ne blokira.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva naglasila je da u Tirani nije bilo potpisivanja ni deklaracije EU niti bilo kakvog dokumenta, te da čak i u okviru stavova država članica EU postoje različita viđenja o tome koliko su skupe sankcije i za one koji ih uvode, a ne samo one kojima su namijenjene.
Kada je riječ o određenim zahtjevima u odnosu na rat u Ukrajini, Cvijanovićeva je ukazala da za sankcije očito nisu ni Srbija ni Republika Srpska a, kao što je već rekla, ima i onih koji u okviru EU zagovaraju da se politika sankcija prema Rusiji treba promijeniti.
- Bilo bi pošteno da su u tekstu deklaracije naprimjer naveli da vlasništvo nad procesima treba da imaju domaće institucije, što se nekad pojavljivalo u sličnim neobavezujućim dokumentima poput ove deklaracije, ali i u ispostavljenim formalnijim uslovima prema BiH. To bi značilo da na evropskom putu nema nikakvih visokih predstavnika ni kolonijalnih upravnika, a ni nekih stranih sudija - pojasnila je Cvijanovićeva.
U formalnom smislu, dodala je ona, ova deklaracija nema nikakvu pravno obavezujuću snagu, ali bi pokazala da u nekom partnerskom smislu postoje EU institucije s jedne i domaće institucije s druge strane.
- Mi jesmo na evropskom putu i težimo punopravnom članstvu u EU, ali i očekujemo od EU realističniji i izbalansiran pristup prema svima u BiH - poručila je Cvijanovićeva.
