Spomen-obilježje bez krsta i natpisa da su na Kazanima stradali Srbi samo je novi šamar srpskim žrtvama iz Sarajeva, poručili su predstavnici srpskog naroda i porodica nestalih i ubijenih u sarajevsko-romanijskoj regiji.
Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je u srijedu prijedlog o podizanju spomen-obilježja Kazani na Trebeviću, gdje je iz nepristupačne jame na padinama ekshumirano 29 posmrtnih ostataka, uglavnom srpskih civila, ali postoje sumnje da ih je više ubijeno i bačeno tu jer je po njima posipan i kreč tako da postoji nekoliko slojeva koji nikada nisu iskopani. Prijedlog da na Kazanima bude podignuto to obilježje uputila je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a dogovor je da Grad preuzme sve aktivnosti, uključujući i finansiranje postavljanja.
Odluka će biti upućena na javnu raspravu, a idejno rješenje, kako su to juče objavili federalni mediji, predviđa da na spomeniku budu ispisana samo imena i prezimena 17 osoba, sa godinom rođenja i smrti. Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović ima više zamjerki na prijedlog Karićeve.
"Nije predviđeno da na tom spomeniku bude vjersko obilježje, krst, jer su žrtve Srbi pravoslavne vjere. Drugo, kraj njihovog imena treba da piše da je Srbin i treće da piše ko je te ljude ubio, jer nisu sami skakali u jamu Kazani niti sami sebi pucali u glavu. Neće pisati ni ono što je ključno, a to je da su zločin nad Srbima izvršili pripadnici 10. Brdske brigade takozvane Armije BiH, pod komandom zloglasnog Mušana Topalovića Cace", kazao je Radanović.
Bio je to, kako je kazao, zločin “bošnjačke države” nad srpskim narodom u Sarajevu, ljudima koji su sticajem okolnosti slučajno ostali u gradu koji je kontrolisala takozvana Armija BiH. Karićeva, kaže Radanović, kao predstavnik takozvanih ostalih, očigledno želi da i one koji su ubijeni na Kazanima označi kao ostale.
"Prema njenom prijedlogu, pored imena srpskih žrtava ništa neće pisati osim imena i prezimena, a što se nje tiče tu može pisati da su stradali i Eskimi, njoj je to svejedno", zaključio je Radanović.
O gradnji spomen-obilježja na Kazanima priča se godinama u Sarajevu, a predsjednik Udruženja nestalih sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić podsjetio je za “Glas Srpske” da je prije nekoliko godina “natjerao” lidera SDA Bakira Izetbegovića i ostale iz te stranke da dođu na Kazane, dodavši da je tada dogovoreno da se postavi spomen-obilježje.
"Izetbegović mi je tada samo rekao da će poslati stručnjake, da se vidi sa koje strane je lakše napraviti pristupni put. Tada sam mu podvukao da na spomen-ploči mora stajati krst, imena i prezimena svih žrtava te doslovno pisati da su to žrtve Armije BiH te da je izvršen ratni zločin nad Srbima u njihovom gradu Sarajevu. Bolje da ništa ne postavljaju, nego ovo što planiraju. Mora pisati ko je to uradio", istakao je Mandić koji ne vjeruje ni da će, ako i bude ideja sprovedena u djelo, to spomen-obilježje dugo ostati.
Kazne
Na lokalitetu Kazani, nadomak Sarajeva, 1992. i 1993. godine dovođeni su i ubijani sarajevski civili, većinom Srbi. Tačan broj žrtava nije poznat, a iz jame su nakon rata izvađeni posmrtni ostaci 29 osoba. Za zločine, na zatvorske kazne od deset mjeseci do šest godina, do sada je osuđeno 14 pripadnika 10. brdske brigade ARBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace koji je ubijen dan nakon hapšenja u pokušaju bjekstva.