Ovo tvrde pravni eksperti i sagovornici za Glas Srpske koji objašnjavaju da u američkoj tradiciji postoje dvije ozbiljne doktrine koje o ovome govore. Prva doktrina, poznata kao “states rights”, zasnovana je na izvornom tumačenju američkog Ustava, a druga je poznata kao “states nullification” koja govori o poništavanju protivustavnih federalnih zakona od strane država članica federacije.

- Prva doktrina govori o federalnoj vladi sa ograničenim moćima kojoj se daju vrlo precizno delegirana ovlašćenja, a sve što nije delegirano od strane država koje čine SAD, desetim amandmanom je ostavljeno državama kao njihova ingerencija. Originalno shvatanje iz vremena kad je donesen Ustav SAD je da su države članice suverene, a da federalna vlada ima samo vrlo uske delegirane nadležnosti. Ko god pročita Ustav BiH, biće mu jasno da je on kreiran na upravo toj doktrini - objašnjava profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Vitomir Popović.

Prema njegovim riječima, druga doktrina, koja se kod nas može pojednostavljeno podvesti pod pravni termin nulifikacija, odnosi se na pravo federalnih jedinica da ponište i na svojoj teritoriji onemoguće primjenu pravnih akata koje smatraju štetnim i neustavnim.

- Tu doktrinu su prvi put formulisali Tomas Džeferson i Džejms Medison kada su Virdžinija i Kentaki svojim rezolucijama poništili jedan federalni zakon koji je drastično ograničavao slobodu štampe. U tim rezolucijama je rečeno: “U SAD su države suverene, a ne federalna vlada, tako da države imaju pravo da konačno tumače šta je ustavno, a šta ne. Zato odbijamo da primjenjujemo ovaj zakon na našoj teritoriji” - kaže Popović.

On kaže da Republika Srpska treba da se pozove na tu praksu, iskoristi pravo nulifikacije i poništi pravnu snagu posljednje odluke Valentina Incka.

Nešto drugačije mišljenje ima profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu i ekspert za ustavno pravo Radomir Lukić. On objašnjava da termin nulifikacija znači poništenje, odnosno oduzimanje pravnog značaja nekom pravnom aktu od momenta njegovog nastanka i dovođenje do situacije kao da praktično nikada nije ni postojao.

- U BiH je taj problem mnogo složeniji. Kada se govori o nulifikaciji, organ federalne jedinice ne može da izvrši nulifikaciju pravnog akta saveznog organa. On jedino može da traži njegovo ukidanje ili poništenje od strane nadležnog organa, a nadležni organi su ili zakonodavac, što je starije rješenje, ili Ustavni sud, što je novije rješenje. Međutim, kada je u pitanju BiH, kao pravni institut pojavljuje se visoki predstavnik koji očigledno sebe smatra nadležnim organom, tako da se plašim da dolazimo u jedno vrzino kolo u kome je sila iznad prava - kaže Lukić.

Zemljište

Penzionisani profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Petar Kunić nije odgovarao na naše pozive, ali je ranije govorio o nulifikaciji kada je komentarisao spornu odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu RS.

- Nema osnova da zemljište pripada državi. Temeljni princip je podjela teritorije na entitete. Radi teritorije je vođen rat, a sada Ustavni sud u miru teritoriju daje državi. Sada postoji mogućnost nulifikacije, odnosno neprihvatanja ove odluke, jer je ona antiustavna - rekao je tada Kunić.