Republika Srpska ostaje posvećena evropskim integracijama BiH, te u skladu sa svojim nadležnostima zagarantovanim Dejtonskim sporazumom od 2007. godine usklađuje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU, piše u 28. Izvještaju Vlade Republike Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN.
U petom dijelu Izvještaja koji je u ime Republike Srpske uputio premijer Radovan Višković generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, navedeno je da Republika Srpska pozdravlja preporuku Evropske komisije od 12. oktobra da Savjet dodijeli BiH status kandidata za članstvo u EU.
U dokumentu se konstatuje da je Republika Srpska već ostvarila značajan napredak na ispunjavanju većeg broja ciljeva koje Evropska komisija ističe u svojim izvještajima o BiH, te da je do sada nekoliko hiljada propisa Srpske prošlo proceduru usaglašavanja i ocjenjivanja usklađenosti sa pravnim tekovinama EU.
U Izvještaju je navedeno da Republika Srpska cijeni to što je Komisija prepoznala da BiH pripada EU, te da očekuje da će preporuka za sticanje kandidatskog statusa oživjeti napore u sferi evropskih integracija na svim nivoima.
Naglašeno je i da Republika Srpska snažno podržava učešće BiH u inicijativi "Otvoreni Balkan", koju podržava i EU, i drugim naporima na regionalnoj integraciji, u okviru kojih je moguće paralelno ostvariti napredak ka članstvu.
"Republika Srpska je uvjerena da BiH može ispuniti zahtjeve za članstvo u EU uz očuvanje decentralizovane ustavne strukture BiH zagarantovane Dejtonskim sporazumom. Članice EU poput Belgije, Njemačke i Španije vjerno ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz članstva u EU, pri čemu zadržavaju visok stepen regionalne autonomije", navedeno je u Izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.
Navodi se i da je značaj evropskih integracija BiH jedno od rijetkih pitanja o kojim su saglasna tri konstitutivna naroda u BiH, kao i da, uprkos ovoj činjenici, na putu BiH ka EU i dalje stoje znatne prepreke.
"Dalje prisustvo OHR-a, koji protivpravno prisvaja diktatorsku moć nad BiH, te nametnuti zakoni kao njegova zaostavština, najveće su prepreke na putu evropskih integracija BiH", istaknuto je u Izvještaju.
U dokumentu se podsjeća i da su Evropska komisija i njeno osoblje u više navrata prepoznali da dalje postojanje OHR-a, posebno prigrabljena ovlaštenja da vlada dekretima, ometa napredak BiH ka integraciji u EU.
O OHR-u, u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH kaže se sljedeće: "Tako intenzivan međunarodni nadzor je, u načelu, nespojiv sa suverenitetom BiH, pa stoga i sa članstvom u EU".
U petom dijelu Izvještaja naglašeno je i da je Evropska komisija konstatovala da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH nespojive sa evropskim integracijama.
"Sve dok bude imala stranog nadzornika - visokog predstavnika - i ustavni sud sa tri mjesta rezervisana za strance, BiH će ostati protektorat, a ne država punog suvereniteta koja je kvalifikovana za članstvo u EU, kako su to već konstatovali zvaničnici EU", navedeno je u Izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.
Između ostalog, zaključeno je da je opredijeljenost Republike Srpske za evropske integracije dokazana nebrojeno puta, kao i da će se ta odlučnost iskazivati i ubuduće na svim nivoima, djelujući uz konstruktivnu pomoć EU i doprinoseći kretanju BiH na putu ka članstvu.
Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.
Izvještaj je dostupan na internet stranici Vlade Republike Srpske.