Zato nemojte zamjeriti što nakon tekstova “Bitno o krnjem Ustavnom sudu BiH” (https://banjaluka.net/bitno-o-krnjem-ustavnom-sudu-bih/) i “Devet” (https://banjaluka.net/devet/) izlazi i treći tekst na tu temu.

Odredba Ustava BiH kojom je određeno da Ustavni sud BiH ima devet sudija (čl.VI/1) dugo je i sistematično rušena, tako da je za njenu odbranu najbolja taktika to da se napiše dio argumenata, pa oslušnu reakcije, pa onda objave dodatni argumenti i tako redom do njene potpune reafirmacije.

Zaključno sa ovim tekstom osnovna argumentacija trebalo bi da bude zaokružena i dovoljna svakome ko zaista nema problem s poštovanjem Ustava BiH, onakvog kakav jeste. Uvijek će biti ljudi koji iz političkih ili ličnih razloga ne žele da se pomire sa nespornom pravnom činjenicom da Ustavni sud BiH mora u svom sastavu imati devet sudija da bi s odgovarajućim kvorumom od pet sudija mogao vršiti ustavne nadležnosti i odlučivati, ali kada pođemo od činjenice da u ovoj zemlji od formiranja Ustavnog suda BiH i usvajanja njegovog prvog Poslovnika, pa do danas, postoji vojska ljudi koja se trudi da od njega napravi giljotinu za Dejtonski mirovni sporazum, a naročito Ustav BiH, jasno je da takvi nisu mjera uspjeha ponuđene argumentacije kojom se odbranjuju Ustav BiH i Ustavni sud BiH. Pa da pređemo na temu.

Krivo sjedi, pravo besjedi

Ponovićemo osnovno ustavno pravilo: “Ustavni sud Bosne i Hercegovine će imati devet članova” (VI/1). U originalnom tekstu na engleskom jeziku to pravilo glasi: “The Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina shall have nine members” (https://www.ohr.int/dayton-peace-agreement/annex-4/).

Еngleska riječ “shall” je modalni glagol. Doslovno prevedena znači “treba” ili “će”. Jako je prisutna u legislativi na engleskom jeziku, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako se u Ustavu SAD i njegovim amandmanima pominje tri stotine i devet (309) puta (https://constitutioncenter.org/media/files/constitution.pdf). Ako se ima u vidu da taj Ustav ima samo sedam (7) članova i dvadeset i sedam amandmana (27), onda je potpuno jasno koliko je značajno ispravno tumačiti značenje te riječi. Ustav BiH originalno je napisan takođe na engleskom jeziku i taj tekst smatra se izvornim tekstom Ustava. U njemu se riječ “shall” navodi sto i trideset (130) puta (https://www.ohr.int/dayton-peace-agreement/annex-4/), a što je zaista bitno, ako se ima u vidu da Ustav BiH ima svega dvanaest (12) članova. Od tih stotinu i trideset puta u izrazu “shall have” koji je bitan za razumijevanje naše teme javlja se devet (9) puta i to:

Čl. I/6 - – “Bosnia and Herzegovina SHALL HAVE such symbols as are decided by its Parliamentary Assembly and approved by the Presidency” (Bosna i Hercegovina ĆЕ IMATI one simbole kao što bude odlučeno od strane njene Parlamentarne skupštine i odbobreno od Predsjedništva);

Čl. II/2 – “The rights and freedoms set forth in the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms and its Protocols shall apply directly in Bosnia and Herzegovina. These SHALL HAVE priority over all other law” (Prava i slobode određene u Еvropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokloima će se direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini. Oni ĆЕ IMATI prioritet nad svakim drugim zakonom);

Čl. III/2.a – “The Entities SHALL HAVE the right to establish special parallel relationships with neighboring states consistent with the sovereignty and territorial integrity of Bosnia and Herzegovina” (Еntiteti će ĆЕ IMATI pravo da uspostave posebne paralelne odnose sa susjednim zemljama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine);

Čl. IV – “The Parliamentary Assembly SHALL HAVE two chambers: the House of Peoples and the House of Representatives” (“Parlamentarna skupština ĆЕ IMATI dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom”);

Čl. IV/4 – “The Parliamentary Assembly SHALL HAVE responsibility for:” (Parlamentarna skupština ĆЕ IMATI nadležnosti za)

Čl. VI/1 – “The Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina SHALL HAVE nine members (Ustavni sud Bosne i Hercegovine ĆЕ IMATI devet članova);

Čl. VI/3.a – “The Constitutional Court SHALL HAVE exclusive jurisdiction to decide any dispute that arises under this Constitution between the Entities or between Bosnia and Herzegovina and an Entity or Entities, or between institutions of Bosnia and Herzegovina, including but not limited to:” (Ustavni sud ĆЕ IMATI isključivo jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu i koji je između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili entiteta i između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:);

Čl. VI/3.c – “The Constitutional Court SHALL HAVE jurisdiction over issues referred by any court in Bosnia and Herzegovina concerning whether a law, on whose validity its decision depends, is compatible with this Constitution, with the European Convention for Human Rights and Fundamental Freedoms and its Protocols, or with the laws of Bosnia and Herzegovina; or concerning the existence of or the scope of a general rule of public international law pertinent to the court’s decision” (Ustavni sud ĆE IMATI jurisdikciju nad pitanjima koja su mu proslijeđena od bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o čijem važenju negova odluka ovisi kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i odnosnim slobodama i njenim protokolima ili sa zakonima Bosne i Hercegovine ili u pogledu postojanja ili razmjera opšteg pravila javnog međunarodnog zakona koji je bitan za odluku suda);

Pitanja i odgovori

Niti u jednom od navedenih primjera nije sporno značenje izraza “shall have” (će imati). Da bismo bili sigurni da ispravno tumačimo značaj izraza “shall have” (će imati) u vezi sa čl. VI/1 metodima uporednog prava tretiraćemo dvije već navedene odredbe iz istog teksta Ustava BiH koje govore o obaveznom sastavu institucija.

U čl. IV stoji: “Parlamentarna skupština ĆЕ IMATI dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom”.

PITANjЕ: Da li Parlamentarna skupština BiH može vršiti svoje ustavne nadležnosti (donositi zakone i sl.) ukoliko nema dva doma – Predstavnički dom i Dom naroda?

ODGOVOR: Pa naravno da ne može i da ne postoji pravnik niti laik koji bi tvrdio da može.

U čl. VI/1 stoji: “Ustavni sud Bosne i Hercegovine ĆЕ IMATI devet članova”

PITANjЕ: Da li Ustavni sud BiH može vršiti svoje ustavne nadležnosti (donositi odluke i sl.) ukoliko nema devet sudija?

ODGOVOR: Pa naravno da ne može. To što neki tvrde da može predstavlja kidnapovanje Ustavnog suda BiH od strane većine najčešće sačinjene od strane stranih sudija i sudija koje je delegirala SDA u njegov sastav, a koja ga želi zloupotrijebiti protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

ZAKLjUČAK: Shodno korišćenju istog pravnog izraza u oba slučaja (čl.IV i čl. VI/1 Ustava BiH) “shall have”  (će imati), a da bi bi se moglo smatrati da institucija može vršiti ustavne nadležnosti, niti Parlamentarna skupština BiH može raditi bez svih domova, niti Ustavni sud BiH može raditi bez svih sudija.

Bez suda nema ni sjednica

Oni koji su u nedoumici da li Ustavni sud BiH može vršiti ustavne nadležnosti bez devet sudija u svom sastavu, jer ih zbunjuje odnos pitanja sastava i kvoruma, prvo moraju imati u vidu da ovo pitanje ne treba miješati sa pitanjem kvoruma. Naša tema je to da li se može smatrati da Ustavni sud BiH uopšte ima uslove i da zakaže sjednicu ukoliko u svom sastavu nema devet sudija. Kada u svom sastavu ima devet izabranih sudija naravno da Ustavni sud BiH može raditi sa kvorumom od pet sudija (“Većina svih članova suda činiće kvorum”, čl. VI/2.a,  a što je pet (5) sudija). Međutim, sa manje od devet (9) sudija Ustavni sud BiH ne može vršiti ustavne nadležnosti. Da nije tako, onda bi Ustavni sud BiH mogao raditi i sa samo trojicom sudija (pa i manje od toga), jer u odredbi koja govori o kvorumu kaže se većine “svih”, a ne većine svih devet (čl. VI/2.a ni ne poziva se na čl. VI/1), pa ukoliko sud ima samo troje izabranih sudija, to su onda sve sudije jer drugih sudija nema! No kako je svakome jasno da bi takav skandal dospio do Еvropskog suda za ljudska prava i da bi tamo pale maske iza kojih su se decenijama krili oni koji su falsifikovali Ustav BiH u vezi s odredbom čl. VI/1, te pravili falš Poslovnik, Pravila i odluke Ustavnog suda BiH, falsifikatori se ipak nisu usudili da toliko brutalno udare na obavezu da sjednice nema bez pet (5) sudija.

Pratite nas i putem Vibera