Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske je u skladu sa Ustavom Republike Srpske, pravnim sistemom Republike Srpske i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Ovo se navodi u mišljenju Vlade Republike Srpske, koja je na današnjoj posbenoj sjednici, po hitnom postupku, utvrdila Mišljenje na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Vlada je u mišljenju konstatovala da se ovim zakonom, u cilju zaštite Ustavom zagarantovanih prava Republike Srpske, kao i zaštite Republike Srpske od odluka koje će se eventualno donositi bez sudija imenovanih iz Republike Srpske, propisuje da se Odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Narodna skupština Republike Srpske je 21. juna usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, gdje je u tački 7. pozvala Ustavni sud da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH i zadužila Vladu Republike Srpske i Ministarstvo pravde da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Mišljenje na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji su u skupštinsku proceduru, u skladu sa članom 185. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske, uputili predsjednik Republike Srpske, narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Vlada Republike Srpske.
“Utvrđeno je da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona koji je sadržan u Amandmanu XXXII na član 68. stav 1. t. 1), 4) i 10) Ustava, i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava Republike Srpske”, navodi se u mišljenju Vlade Republike Srpske.
Ustavni sud BiH je na vanrednoj sjednici, održanoj 19. juna ove godine, donio Odluku kojom je izmijenio Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. Navedeni član propisuje da se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje troje sudija, koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađa, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati.
“Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je Ustavni sud održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da sjednici treba da prisustvuje najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske, s tim da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga naredna sjednica održati. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje izmjena Pravila Ustavnog suda”, navode iz Vlade.
Pored navedenog, Ustavni sud BiH donio je Pravila, kojima je regulisao pitanja koja bi trebalo da se utvrđuju isključivo zakonom. Tu se prije svega misli na nadležnost, finansiranje, organizaciju Ustavnog suda, nespojivost funkcije sudije Ustavnog suda, imunitet i prestanak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i druga pitanja koja ne mogu biti predmet Pravila.
Takođe, navode u Vladi, pored ovih pitanja, Zakonom o Ustavnom sudu BiH potrebno je regulisati način izbora sudija Ustavnog suda, koje prema važećem ustavnom rješenju bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i koji ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države.
“Iz naprijed navedenih razloga neophodno je donijeti Zakon o Ustavnom sudu BiH, a Pravilima Ustavnog suda trebalo bi da se utvrde samo procesne radnje Ustavnog suda BiH”, dodaju.
Vlada je u svom mišljenju potvrdila i razloge hitnosti za donošenje predmetnog zakona po hitnom postupku, a opšti interes je sadržan u činjenici da se Odlukom Ustavnog suda BiH o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH prouzrokuju štetne posljedice za rad organa i organizacija Republike Srpske, stvaraju mogućnosti za sazivanje sjednica i donošenje odluka bez sudija izabranih od Narodne skupštine Republike Srpske i time urušavaju ustavne nadležnosti Republike Srpske.
Pored navedenog, Vlada je u mišljenju kontatovala da nisu ustanovljeni obavezujući sekundarni izvori prava EU koji su relevantni za predmet regulisanja dostavljenog prijedloga zakona, zbog toga u Izjavi o usklađenosti stoji ocjena „Neprimjenjivo“.
