NATO bi mogao da odgovara za bombardovanje srpskih civila. Tužbu protiv NATO-a je najavio gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić. U narednih nekoliko dana održaće niz sastanaka sa pravnim timom, ali i sa kolegama iz Srbije čije su tužbe usvojene za posljedice bobardovanja 1999. tadašnje SRJ Jugoslavije.
"Krenuli smo u tu priču da pokušamo da cijelu tu stvar povežemo sa 95 godinom i Republikom Srpskom i evo moram da kažem da smo uspostavili kontakt sa advokatom Srđanom Alksićem i ono što ćemo definitivno raditi sa našim pravnim timom i sa našim ljudima kako onih koji su zaposleni u gradskoj upravi, tako i sa onima sa kojima sarađujemo iz vana, pokušaćemo napraviti kontakt, potom doći do svih podataka o posljedicama i negativnim efektima NATO bombardovanja", kaže Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Iako mnogi strahuju od toga da je prošlo mnogo godina i da je NATO još uvijek nedodirljiv, Ljiljana Aćimović kaže pravda ne smije zakasaniti. Ljiljana je 95. godine bila, u tada srpskim Hadžićima, gdje je NATO bacao bombe sa osiromašenim uranijumom. Tri godine se bori sa raznim vidovima karcinoma, a nažalost, u svojoj porodici broji i umrle od istih posljedica.
"Ja sam došla iz Hadžića ovdje, muž mi je umro, umro mi je djever, drugi, treći, ja sam sedma, da ti ne brojim dalje od kacinoma i evo tri i po godine se borim sa karcinomom i treba ih tužiti", kaže Ljiljana Aćimović.
Sarajevsko-romanijska regija je najviše nastradala od posljedica NATO bombi. Još stradaju i oni koji su bili u sarajevskim opštinama koje su do Dejtona bile pod srpskim rukovodstvom, a koje su bombardovane.
Ovdje u mladičkom naselju, opština Istočna Ilidža, kažu stanovnici da samo u jednoj ulici broje više od deset lica koja su oboljela ili preminula od kacinoma.
Ratni ljekar Slavko Ždrale tvrdi da postoje brojni dokazi za tužbu. UN su, tvrdi, još 2002. godine označile teritoriju Republike Srpske gdje je registrovano radioaktivno zračenje kao posljedica osiromašenog uranijuma, što su pokazali i pregledi.
"Kada smo pravili analizu pacijenata koji su bolovali od malignih oboljenja, jedan veliki broj su bili sa mjesta gdje je to bilo bombardovanje. Recimo u Bolnici u Istočnom Sarajevu 95. godine je bilo 95 slučajeva, već 2003. godine 360. slučajeva", kaže Slavko Ždrale, ratni ljekar.
Baš zbog tog porasata koji je vidljiv i danas i sve većeg broja umrlih od karcinoma, ni građani nemaju dileme oko tužbe.
- Treba se tužiti.
- To je jedan zločin. Umrlo je naroda dosta.
- Normalno da treba, kažu građani.
NATO je 1995. godine bombardovao teritoriju Republike Srpske sa 1.026 bombi sa akumulativnom težinom od deset tona, od kojih je 3,3 tone osiromašenog uranijuma. I tužba iz Istočnog Sarajeva, kako saznajemo, mogla bi biti bazirana i na šest pravosnažnih presuda italijanskih sudova koji su utvrdili postojanje veze između oboljevanja italijanskih NATO pilota od kancera i boravka njihovih vojnika u BiH i na Kosovu i Metohiji, koje su članice NATO-a gađale bombama sa osiromašenim uranijumom.
