Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na posljednjem pretresu u Sudu BiH jasno i glasno dao do znanja da je sila neefikasan način da se može koristiti u sudu, izjavio je savjetnik predsjednika Srpske Pero Simić.
Simić je istakao da je glavni pretres u predmetu protiv predsjednika Srpske odgođen u Sudu BiH, jer tužioci nisu bili spremni za uvodne riječi, a Dodikova odbrana je tražila njihovo izuzeće.
"To političko siledžijstvo koje je na sceni u Sudu BiH, kako je sada opšte poznato, režirano je od kolonijalnog diktatora, nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i njegovih međunarodnih suflera. Zato je predsjednik Dodik na posljednjem pretresu u Sudu BiH jasno i glasno dao do znanja da je sila neefikasan način da se može koristiti u sudu", naveo je Simić u autorskom tekstu za portal "Iskra".
On je istakao da je Dodik bio jasan navodeći da "u Tužilaštvu sjede diletanti, koji nisu ni znali formalnu proceduru i da isključivo muslimanski orijentisani tužioci imaju obavezu ili želju da procesuiraju sve iz Republike Srpske".
"Tako se s pravom može zaključiti da su mangupi iz Tužilaštva mislili da nešto brzo smuvaju na pomenutom pretresu, oslanjajući se vjerovatno na podršku pojedinih međunarodnih suflera sa Kristijanom Šmitom na čelu, koji je neustavan kao što je neustavan i Sud i Tužilaštvo, gdje se vodi ovaj politički proces protiv Dodika zbog toga što je djelovao kao predsjednik Republike Srpske poštujući ustavna ovlaštenja", naveo je Simić.
Simić je podsjetio da je Dodik još 2008. godine ukazao da su Sud i Tužilaštvo BiH selektivni i ostrašćeni protiv Republike Srpske, i kao takvi neprihvatljivi za Srpsku, jer je, kako je rekao, do tada /2008. godine/ više od 90 odsto slučajeva u tom sudu završeno protiv Srba, dok se u isto vrijeme nije vidio angažman sudova ni nakon dvije godine od kada su on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić podnijeli prijavu protiv Atifa Dudakovića zbog ratnih zločina.
Simić je naglasio da je Dodik još tada zatražio da se sud i tužilaštvo vrate u okvire zakona.
"I te 2008. godine pa sve do danas Dodik je tražio i traži da se sud vrati u okvire zakona, i onda će nam, kako je tada rekao, biti sasvim svejedno ko je sudija, ako je objektivan i nije ostrašćen, a uvjereni smo da su sudije Bošnjaci u BiH ostrašćeni protiv Republike Srpske", podsjetio je Simić na Dodikove izjave od prije 15 godina.
Simić je naveo i da je Dodik, iznoseći 2008. godine ove činjenice, rekao da nema namjeru da pravi razliku među ljudima po nacionalnoj pripadnosti.
"Dodik je tada ukazao da je riječ samo o političkim činjenicama, da se instrumentalizuje i politizuje Sud BiH, u kojem nije dobro i ne može da bude dobra politička činjenica za budućnost, da se nađu sudije koje su spremne da krše zakon BiH pod pritiskom određenih ambasada u BiH i međunarodnih struktura", podsjetio je Simić.
Međutim sada, nakon 15 godina, istakao je Simić, svjedoci smo da proces koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske u potpunosti pokazuje da se ništa nije promjenilo i da se zakon i dalje krši pod pritiskom međunarodnih struktura na čelu sa nelegitimnim visokim predstavnikom koji se svojski trudi od nelegitimnog dolaska u BiH da onemogući izabranim predstavnicima u BiH da preuzmu reforme u svoje ruke.
"To i ne čudi ako se zna da je grupa drugih država nametnula BiH pravilo koje je iznad Ustava i svih drugih zakona BiH, koje visokom predstavniku daje `ovlaštenja da donosi zakone umjesto demokratski izabranih zakonodavnih vlasti BiH`", naveo je Simić.
On je istakao da tvrdi stav predsjednika Srpske prema neustavnom miješanju međunarodnih struktura nije nikakav "nacionalizam Srba", kako to neki analitičari žele predstaviti, pogotovu kada se zna da se na primjer, prije više godina predsjednik HDZ-a Dragan Čović javno pridružio Dodiku sa zahtjevom da OHR prestane sa radom, da se prekine sa nametanjem zakona i akata visokog predstavnika u BiH i da se na taj način pospiješi dijalog među BiH liderima.
.webp)
"Na kraju treba ponoviti da za predsjednika Dodika, uprkos svemu, pa i pritiscima, usrećivanje stranaca nije prioritet, već po svaku cijenu očuvanje onog stečenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Otuda i Dodikovo dosljedno suprostavljanje pokušajima revizije Dejtonskog sporazuma od nelegitimnog visokog predstavnika, potpomognutog od pojedinih međunarodnih mangupa u BiH i van nje", naveo je Simić.
On je ponovio da je i samo suđenje predsjedniku Republike Srpske političko suđenje jer je Sud BiH, kako su to odlično naveli advokati Dodikove odbrane "kontaminiran" političkim uticajima.
"Uloga nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je sve ovo zakuvao zaslijepljen mržnjom prema Srbima, kako ga svi u Republici Srpskoj vide i doživljavaju, između ostalog i zbog najnovijeg gafa, njegovog pokušaja da ospori proslavu Dana Republike 9. januara, ali iznad svega aktivnog kršenja Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava, klasični je primjer pokušaja militarizacije političke zajednice u BiH umjesto širenja demokratije, te se spravom pitamo, gledajući i slušajući Šmita i njegove međunarodne jatake, idemo li mi ka Еvropskoj zajednici ili ka evropskom haosu!?", zaključio je Simić.
