Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Damjan Škipina istakao je da su 4. i 5. avgust najtužniji dani u novijoj istoriji srpskog naroda, kada je u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije "Oluja" ubijeno gotovo 2.000 Srba, dok je njih više od 200.000 brutalno protjerano iz svojih domova i krenulo na put neizvjesnosti.
"Oluja je zločin bez presedana, isplaniran sa najvišeg vrha tadašnje Hrvatske, na čelu sa Franjom Tuđmanom. Cilj je bio isti kao i u vrijeme ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) - da Hrvatska u potpunosti bude očišćena od Srba i da se zatre svaki trag njihovog vjekovnog postojanja na tom prostorima", naglasio je Škipina za Srnu povodom obilježavanja 29 godina od stradanja srpskog naroda u hrvatskoj akciji "Oluja".
Ono što je počeo ustaški poglavnik Ante Pavelić, naglasio je Škipina, završili su Franjo Tuđman i Ante Gotovina, a to je etnički čista Hrvatska bez Srba.
On je podsjetio da je odluka o ovoj brutalnoj akciji donesena 31. jula 1995. na Brionima kada je na sastanku sa tadašnjim vojnim i policijskim vrhom Tuđman rekao da je tema sastanka nanošenje takvih udaraca srpskom narodu da oni praktično nestanu sa prostora Hrvatske.
"Četiri dana kasnije u 5.00 časova otpočeo je kombinovani napad stotine hiljada hrvatskih vojnika i policajaca na cjelokupnu teritoriju Republike Srpske Krajine, čijim okončanjem je dosanjan ustaški stogodišnji san, ideal, težnja i želja o stvaranju etnički čiste Hrvatske", rekao je Škipina za Srnu.
On je naglasio da je ova monstruozna i dobro isplanirana akcija, za koju niko nije odgovarao, očigledan primjer genocida - međunarodnog zločina namjernog, potpunog ili djelimičnog uništavanja nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa, koji predstavlja najtežu vrstu zločina protiv čovječanstva.
"Srpski narod su pobili, protjerali, granatirali u izbjegličkoj koloni, a njihovu imovinu opljačkali i pretvorili u prah i pepeo. To je ta strašna `Oluja` koja je `protutnjala` Hrvatskom i očistila je skoro potpuno od Srba", ukazao je Škipina.
On je naveo da su oni koji su imali sreću da prežive ovaj brutalni zločin krenuli na put neizvjesnosti, ne znajući ni gdje će zanoćiti, ni šta ih na tom putu očekuje.
"Sve što su decenijama gradili i stvarali ostalo je daleko iza njih, popaljeno i opljačkano, pretvoreno u prah i pepeo, a pred njima je bilo beznađe. To je jedna od velikih tragedija i usud srpskog naroda. Te slike izmorenih, gladnih i žednih ljudi sa zavežljajima u nepreglednoj izbjegličkoj koloni na prašnjavim putevima, zasipanih granatama, najpotresnije su slike koje smo gledali devedesetih godina prošlog vijeka, vijeka najvećeg stradanja srpskog naroda", rekao je Škipina.
On je rekao da je slična sudbina zadesila i više od 150.000 sarajevskih Srba koji su po snijegu, zimi i mrazu, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zajedno sa mrtvim srodnicima krenuli put tadašnjeg Srpskog Sarajeva tražeći spas i konačni spokoj za svoje preminule, koje nisu htjeli da ostave neprijatelju jer su znali da će se i nad njima mrtvim brutalno iživljavati opijeni mržnjom prema svemu što je srpsko.
Škipina je naglasio da su to bile najpotresnije scene i strašne tragedije srpskog naroda u novijoj istoriji koje nikada ne smiju biti zaboravljene radi budućih generacija, ali i predaka.
"Da oprostimo, teško je, da zaboravimo još teže. Niti možemo, niti smijemo, jer ako zaboravimo stradanje vlastitog naroda zaboravljamo svoju istoriju, gubimo sadašnjost i budućnost, a naša sadašnjost i budućnost je Republika Srpska, jer je ona garant našeg opstanka i bitisanja", poručio je Škipina.
Stoga je, rekao je Škipina, od velikog nacionalnog interesa odluka predsjednika Republike Srpske i Republike Srbije Milorada Dodika i Aleksandra Vučića od 2015. godine da Srpska i Srbija, koje su prihvatile najveći broj prognanog srpskog stanovništva iz Hrvatske, zajedno obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u "Oluji", čime su doprinijeli da ovo zlo nikada ne smije da se zaboravi.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su se kolone izbjeglica uputile ka Srpskoj i Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.236 ili 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.
U Loznici će sutra biti obilježen Dan sjećanja na prognane i stradale Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja".
Ovogodišnji domaćin obilježavanja je Odbor Vlade Srbije za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, u saradnji sa Odborom Vlade Republike Srpske.
