Odluka vlade Njemačke da obustavi četiri infrastrukturna projekta u Srpskoj, vrijedna oko 105 miliona evra, zbog navodnog nastavka “secesionističke politike” republičkih zvaničnika u potpunoj je suprotnosti s onom koju je nedavno donijela renomirana međunarodna rejting agencija “Standard end purs”, koja je povećala kreditni rejting BiH navodeći da vjeruje u ekonomsku i političku budućnost zemlje.
Navode ovo sagovornici “Glasa Srpske” ističući da su najnovije sankcije Berlina, kojima obustavlja dalju realizaciju projekta rehabilitacije hidroelektrane “Trebinje”, izgradnju vjetroparka “Hrgud”, te zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci, rezultat, prije svega, “osvetničke i sujetne politike” koju Kristijan Šmit pokušava da vodi u BiH.
Prema riječima profesora međunarodne politike Srđana Perišića, da Srpska uistinu vodi secesionističku politiku, kako to neki tvrde, ova renomirana rejting agencija, koja do tančina analizira sve aspekte, od ekonomskih do političkih, prilikom određivanja i promjene kreditnog rejtinga neke zemlje, a na šta posebnu pažnju obraćaju potencijalni investitori, valjda bi to uzela u obzir.
- Ovo nije ništa drugo do nova geopolitička igra, ovog puta u režiji Berlina i Kristijana Šmita, kog Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika. Očigledno im to sve više smeta, jer se ne uklapa u njihovo viđenje BiH kao protektorata. Priča o navodnom “secesionizmu” samo im je izgovor. Ako i postoji neka opasna haotična situacija u BiH, ona je rezultat, prije svega, njihovih političkih poteza i odluka. Ali da stanje u BiH nije onakvo kako oni pokušavaju prikazati, ilustruje i odluka “Standard end pursa” da poveća kreditni rejting BiH - kaže Perišić.
Smatra i da sve ovo ne treba da zaplaši i nešto pretjerano zabrine rukovodstvo Srpske, jer, kako je istakao, mnogo je zemalja zainteresovano za energetske projekte, među njima Kina, Srbija i Mađarska, a ovaj spisak će, kako kaže, biti i veći kad se sukob u Ukrajini završi.
- Ako Njemačka neće da učestvuje u ovim projektima i da ih finansira, to je njihov problem. Srpska je sada u prilici, za razliku od nekog ranijeg perioda, da se okrene i drugim zemljama, koje se prije svega rukovode ekonomskim, ne političkim interesima. Prisjetimo se i nekih ranijih izjava koje smo mogli čuti iz Vašingtona, pa i Berlina, da će uvoditi samo ciljane sankcije koje neće pogađati građane. Sada vidimo da su i u tom dijelu bili neiskreni. Zato im zahvaljujem što su odlučili da izađu iz ovih projekata, jer šta će nam ekonomski partner koji u BiH pokušava da napravi haos radi održavanja protektorata - poručio je Perišić.
Slično mišljenje dijeli i predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik, navodeći da, kada analitičari “Standard end pursa” procjenjuju koji će kreditni rejting dodijeliti nekoj zemlji, oni analiziraju bukvalno sve, praveći dugoročne prognoze i projekcije. To što su oni nedavno podigli kreditni rejting BiH, navodi on, ukazuje da oni vjeruju u budućnost BiH, njenu ekonomsku i političku stabilnost, bez obzira na trenutne političke nesuglasice.
- Da budem iskren, iznenadila me je ova odluka Njemačke, koja u posljednje vrijeme vodi jednu nesuvislu ekonomsku politiku i donosi odluke koje su samo na njenu štetu. Govoriti o secesiji, samo je obrtanje teza, Srpska samo pokušava da zaštiti svoju imovinu, što je, uostalom, svetinja na Zapadu - kaže Krajišnik dodajući da će Republika Srpska nastaviti sa projektima, da li sa Njemačkom ili bez nje.
Krajišnik kaže i kako je veliki problem to što u Evropi, ali i u Njemačkoj, ne postoji politički lider, kao što je to bila kancelarka Angela Merkel, čijim odlaskom je politika diktirana sa strane stavljena ispred ekonomije.
Rejting
Analitičari “Standard end pursa” (S&P) u svom izvještaju i obrazloženju svoje odluke o podizanju kreditnog rejtinga BiH sa “B” na “B+” naveli su da ona “odražava njihovo viđenje ekonomije BiH koja se pokazala otpornom, uprkos svim nedaćama”. Kako su istakli, povećanje rejtinga bazirano je i na očekivanjima ove agencije da će doći do ublažavanja “domaćih političkih konfrontacija”. U isto vrijeme, ova agencija je snizila kreditni rejting SAD. Razlog - rastući dug na saveznom, državnom i lokalnom nivou.
