"Mi smo za članstvo u EU i naš je stav jasan - poštovanje ustavnog uređenja BiH i mehanizma koordinacije. U tom partnerskom odnosu možemo sarađivati, dok uslovljavanja za nas nisu prihvatljiva", rekao je Višković.

On je naglasio da je na prvom mjestu Republika Srpska i da nijedna usluga bilo kog tipa ne može biti zamjena za Srpsku i njene ustavne nadležnosti, od čega nema odricanja.

"Nema cijene da se odreknemo naših nadležnosti zbog bilo kakvog statusa ili pozicije", rekao je Višković.

Višković je podsjetio da u EU ima veliki broj zemalja sličnih ustavnih uređenja kao što je BiH, poput Belgije, koje imaju oblasti, regije, kantone sa skoro svim atributima vlasti i mogu da funkcionišu kao takvi u EU.

"Zašto ne bi mogla BiH da bude članica EU sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda kako je to Dejtonom i propisano", rekao je Višković.

On je ocijenio dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU kao političku uslugu, imajući u vidu da je EU dala Ukrajini kandidatski status, uslovno rečeno, preko reda i bez procedura.

Višković je istakao da će Srpska nastaviti graditi partnerske odnose posebno sa zemljama sa kojima domaći privrednici imaju više nego ozbiljnu saradnju, a Srbija je na prvom mjestu.

On je naveo da Republika Srpska sa Mađarskom ima više nego korektnu saradnju i da mu posebno imoponuje to što mu je mađarski premijer Viktor Orban čestitao izbor na ovu dužnost imajući u vidu da je Mađarska puno jača evropska zemlja koja ipak priznaje partnerski odnos sa Srpskom.

Višković je dodao da Republika Srpska ima dobre odnose i sa Hrvatskom, Crnom Gorom, Italijom, NJemačkom, Austrijom gdje privrednici iz Srpske imaju ozbiljnu saradnju.

Premijer Srpske je naveo da ne treba zanemariti odnose koje Srpska ima sa Rusijom, Kinom i EU, ističući da Srpska nema problem ni sa jednom zemljom niti to želi.

"Nekada dođete u poziciju da uplitanje nekog pojedinca na neki način poremeti odnose, ali mi to ne doživljavamo na način da su poremećeni naši odnosi ni sa SAD niti sa Njemačkom, kao ni sa bilo kojom drugom destinacijom. Smatramo da je to pojedinačno djelovanje i nikada se ne odnosimo prema toj zemlji kao prema tom pojedincu. Pojedinac može biti neko koga ne volimo ili neko ko nije dobro došao, ali to ne znači da mi ne volimo tu zemlju ili da sa tom zemljom nećemo da sarađujemo", rekao je Višković.

Govoreći o američkoj donaciji 80 miliona dolara nevladinom sektoru u BiH za borbu protiv navodnog ruskog uticaja, Višković je najavio da će nevladin sektor biti uređen, bez ikakve diskriminacije.

Višković je rekao da je Srbija u toj oblasti išla sa tim da, ako se ostvaruje profit, da se državi na to plaća porez.

"Tako je svugdje u svijetu i tako nešto se mora uspostaviti i u BiH", rekao je Višković.

On je postavio pitanja gdje je tih 80 miliona dolara, kome je dat taj novac, za koje usluge, šta je za to trebao primalac da uradi, da li su na ta sredstva plaćene obaveze prema društvu, te ocijenio da je više nego drsko tako nešto raditi u drugoj zemlji.

"Kada smo prije nekoliko godina prepisali američki zakon o nevladinom sektoru u kojem smo samo izmijenili dio gdje je pisalo SAD i tu stavili Republika Srpska - prvi koji su intervenisali da se taj zakon ne donese bile su SAD", naveo je Višković.

Američki Kongres odredio je od 2017. do 2022. godine 1,5 milijardi dolara podrške u okviru Fonda za borbu protiv ruskog uticaja, a za BiH čak 80.846.580 dolara, navedeno je u izvještaju Fonda.