Rekao je ovo u intrevjuu za Srpskainfo predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, najavljujući da je RS pokrenula inicijativu  za formiranje vlastite, odnosno republičke farmaceutske kuće preko koje bi građanima obezbijedili veći izbor kvalitetnih lijekova po povoljnim cijenama.

– Radimo već na tome. Naše resorno ministarstvo već priprema dokumentaciju i mi ćemo registrovati farmaceutsku kuću, koja će biti sto odsto u vlasništvu Republike Srpske. Želimo da krenemo u borbu protiv farmaceutskih lobija. Naš cilj nije da se obračunavamo sa bilo kojom farmaceutskom kućom već da našim građanima omogućimo što bolje lijekove po što povoljnijim cijenama. To je naša misija i to nam niko ne može osporiti niti zabraniti. Nemam ništa protiv nijedne farmaceutske kuće, ali kada mogu da na nekom drugom tržištu nude lijekove po znatno jeftinijim cijenama nego u BiH, pa neka uđu i ovdje u konkurenciju sa cijenama kao što to rade u okruženju – kaže Višković.

Nedavno ste boravili u Sankt Peterburgu u Rusiji, gdje ste se sastali s predstavnicima farmaceutske kompanije “Biocad”, koja je zainteresovana za poslovanje na tržištu BiH. Po čemu je značajna ova farmaceutska kompanija?

Određeni lijekovi te farmaceutske kompanije su već na prostoru Republike Srpske iz sfere onkoloških bolesti. Prema informacijama koje sam dobio iz zdravstvenih ustanova, njihovi lijekovi su pokazali dobre efekte u liječenju najtežih bolesti. Ako uzmete u obzir djelotvornost lijekova i povoljnu cijenu, onda se postavi pitanje kako je moguće da u Agenciji za lijekove BiH, članovi koji predstavljaju FBiH glasaju protiv da lijekovi kompanije “Biocad” dođu na naše tržište. U BiH smo previše zaslijepljeni politikom i mržnjom. Politika je izgleda postala važnija od života.

Najavljene su nove investicije iz Rusije u oblasti gasne industrije. O kakvim se investicijama radi i kada će tačno one biti realizovane?

U Rusiji sam imao niz sastanaka, pa smo tako u kompaniji „Gasprom“ imali tri odvojena sastanka sa tri „kćerke“ firme te kompanije. Razgovarali smo oko izgradnje magistralnog gasovoda od Bijeljine prema Banjaluci, pa dalje prema Prijedoru. To je neka obaveza koju Republika Srpska sa Ruskom Federacijom već provodi par godina. Ta priča je krenula još od takozvanog Južnog toka, ali je došlo do komplikacija na tom projektu, pa se pokrenuo Turski tok i slično. Ono što nas sve u Republici Srpskoj treba da raduje je to što se u Ruskoj Federaciji sve više koristi termin „Srpski tok“. On je već preko Turske i Bugarske došao do Srbije. Ovih dana se i Mađarska priključuje na taj gasovod iz Srbije, što bi trebali da učinimo i mi iz Srpske. U narednom periodu trebamo da riješimo tu tačku konekcije gasovoda iz Srbije u Srpsku. Ta tačka bi trebala biti na lokalitetu Bogatić sa srbijanske strane, a Novo selo ili Pavlovića most sa strane Srpske. Međutim, to je neka obaveza koju treba riješiti na nivou zajedničkih institucija i pokušaćemo da razgovaramo s nadležnima u FBiH, jer su oni zainteresovani za Južni tok, koji treba doći iz Hrvatske ka BiH.

Pored toga, s ruskim partnerima smo razgovarali i o gradnji gasne elektrane dva puta po 32 megavata u Zvorniku. U tom gradu već ima gasovod koji ide ka Sarajevu i ruski partneri su izrazili spremnost da oni to rade. Kao što je poznato, ruski partneri tu već imaju kompletnu proizvodnju. Zamolili su nas da oni dođu na lice mjesta, snime lokaciju i vide kolika je količina gasa koji je trenutno moguće transportovati kroz taj postojeći cjevovod i da nam onda na osnovu toga daju tehničko rješenje. Čak su pokazali interesovanje da učestvuju i u vlasničkoj strukturi te nove gasne elektrane. Bitno je napomenuti da Republika Srpska danas koristi negdje oko 50 miliona kubika gasa na godišnjem nivou. To nije neka značajna količina, ali sama izgradnja gasne elektrane bi tu potrošnju povećala na više od 200 miliona kubika. Sa većom potrošnjom gasa možemo računati na manje cijene, a osim nje, dobijamo i ekološki čisti energent.

Sa rukovodstvom treće firme u sastavu kompanije „Gasprom“ razgovarali smo o utečnjavanju gasa u Zvorniku. Ruski partneri su već kupili zemljište na području Zvornika za izgradnju tih kapaciteta. Sada su u fazi pripreme projektno-tehničke dokumentacije, prikupljanju saglasnosti i dozvola. Investicija je vrijedna preko 75 miliona KM. Dobili smo uvjeravanje da nema nekog zastoja u toj investiciji, a partner u tom novom preduzeću će biti i naša kompanija “Gas-Res”.

Sa gubernatorom Sankt Peterburga, Aleksandrom Beglovom, potpisali ste dokument “Mapa puta 2021 – 2023”. Šta taj dokument konkretno znači?

Taj dokument podrazumijeva saradnju, od kulture, sporta, omladine, obrazovanja, zdravstva, ekonomije, pa do političke podrške. Predstavili smo ideju, koju je gubernator Beglov prihvatio, a riječ je o otvaranju „Srpske kuće“ u Sankt Peterburgu. To još treba da se reguliše preko našeg predstavništva u Moskvi. Dogovorili smo da „Srpska kuća“ bude smještena u užem centru grada i u njoj će se prodavati proizvodi naših, domaćih proizvođača iz Srpske. Vlada RS će u prvoj godini sufinansirati određene troškove za tu kuću. Kada vidimo koji će proizvodi imati najveći broj kupaca u Ruskoj Federaciji onda ćemo pokušati da putem ruskih distributera te proizvode učinimo dostupnima u njihovim trgovinskim lancima širom Rusije. Na ovaj način ćemo pomoći našim domaćim proizvođačima, a ujedno ćemo imati turističku i gastronomsku promociju Republike Srpske u Rusiji. Takođe, razgovarali smo i sa možda jednom od njihovih vodećih turističkih organizacija o mogućnosti da njihovi građani dolaze u Srpsku i obiđu naše turističke potencijale. Turistička organizacija je pokazala interesovanje za turističke potencijale RS. Za početak smo razgovarali o mogućnosti da se s jednom od ruskih avio-kompanija napravi aranžman kako bi imali čarter letove iz Srpske za Sankt Peterburg. Na taj način bi olakšali njihovim turistima da dolaze kod nas i obiđu naše turističke potencijale.

Kada se mogu očekivati ti čarter letovi?

To tek treba da se dogovara. Ovo su bili početni razgovori i naši partneri su izrazili spremnost i želju da se krene u realizaciju tih ideja. Sada treba povezati turističke agencije Srpske i resorno ministarstvo da ponude sadržaj koji će biti prihvatljiv za partnere iz Rusije.

Dolazak ruskih kompanija u Srpsku se u dijelu FBiH tumači kao širenje ruskog uticaja u BiH. Kako gledate na te kritike?

Ne treba trošiti vrijeme na komentare na ovu temu. Ako sam rekao da je cilj gasifikacija Srpske, utečnjavanja gasa i izgradnja gasnih elektrana taj da postanemo veći potrošači gasa i dobijemo jeftinije cijene, onda ne vidim šta je tu sporno. Ako je posjeta kompaniji “Biocad” bila da dobijemo konkurente lijekove za naše građane i po kvalitetu, a i po cijeni, šta dalje objašnjavati. Ako stručnjaci kažu da lijek te kompanije ima najbolje djelovanje kod karcinoma pluća, koja je jedna od najčešćih bolesti u sferi karcinoma, meni je to dovoljan razlog da razgovaram s tim ljudima. Sama činjenica da su u Srbiji lijekovi mnogo jeftiniji od ovih kod nas u BiH govori da kod nas vladaju neka posebna pravila. Dokle više tolerisati nečije lobije i nečije profite na prostoru Srpske, čime se nanosi ogromna šteta našim građanima. Ovdje imate kompanije koje su prisvojile ovaj prostor za sebe i ko god se pojavi novi lobira se do te mjere da se zabrani ulazak bilo kome ili bilo čemu. Moramo se boriti protiv toga.

Epidemiološka situacija se pogoršava. Da li ste zadovoljni odzivom građana na vakcinaciju i na koji način „animirati“ one koji se ne žele vakcinisati da to ipak učine?

Institucije Srpske su uradile sve da se obezbijedi dovoljno vakcina. U našim skladištima trenutno imamo preko 700.000 doza vakcina različitih proizvođača, što je veliki uspjeh za tako malu Republiku, kao što je naša. Dakle, obezbijedili smo vakcine i za to izdvojili više od 40 miliona KM. Ako građanima nije dovoljan motiv da se vakcinišu činjenica da vakcina daje veliku zaštitu, da i ako se zaraze korona virusom neće imati teške simptome, onda ne znam šta im je motiv. Primjera radi, prošle sedmice smo imali preko 100 pacijenata u Srpskoj na respiratoru i među njima nije bilo nijednog pacijenta koji je vakcinisan. Dakle, svi su nevakcinisani. Preko 97 odsto onih koji završe na respiratorima su oni koji nisu vakcinisani. Niko nije rekao da oni koji su vakcinisani ne mogu dobiti korona virus, ali se stalno ponavlja da ona štiti od teže kliničke slike. Očekivao sam da ćemo do danas imati bar nekoliko procenata iznad 50 odsto vakcinisanih. To se nije desilo, ali nije do nas već do onih koji ne žele da se vakcinišu.

Sindikat uprave Republike Srpske uskoro će zvanično uputiti inicijativu u NSRS za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnom sektoru, kao i računicu kako u budžetu doći do tih para. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Svako ima pravo na inicijativu. Zadužio sam resornu ministarku da obavi razgovor s predstavnicima tog sindikata. U nekim medijima se pojavila informacija da je predsjednik tog sindikata Božo Marić tražio sastanak s premijerom. Moram ih podsjetiti da je i zakonom, a i Poslovnikom o radu, tačno definisano ko je kome socijalni partner. Ako bi premijer trebao sa svima razgovarati, onda se postavlja objektivno pitanje zašto nam trebaju ministri, ministarstva i neke druge institucije. Mora se ispoštovati hijerarhija i procedura. Dakle, njihova adresa je resorno ministarstvo. Očekujem od resorne ministarke, nakon što se sastane s predstavnicima sindikata, da mi podnese detaljan izvještaj o tome šta se tačno traži i koliko je novca za to potrebno. Po nekim informacijama koje su do nas došle, to bi koštalo oko 100 miliona KM. Pitam samo gdje obezbijediti toliko novca. Isto tako, šta je sa ostalim radnicima? Ponovo se na prvo mjesto stavlja „državni aparat“, kako to građani tumače. Šta je sa ostalim građanima, koji ne rade u javnom sektoru? Da li bi to pravo trebali da imaju svi radnici u Srpskoj, a ne samo u javnoj službi? Mnogo je pitanja, ali pričekaćemo da dobijemo detaljan izvještaj od resorne ministarke nakon čega će Vlada RS zauzeti svoj stav.

Iz opozicije tvrde je priliv direktnih investicija u Srpsku „na nivou statističke greške“, navodeći da u poslednjih pet godina u prosjeku iznosi 260 miliona KM. Kako komentarišete ove kritike?

Opozicija je tu da kritikuje i ne očekujem od njih da hvale vlast. Međutim, često njihove kritike nemaju veze sa realnošću. Neka pogledaju ekonomske pokazatelje Republike Srpske i onda pričaju. Podsjetiću ih na investicije koje smo dogovorili sa Srbijom, od kojih se neke već realizuju, a neke tek trebaju, poput aerodroma u Trebinju, Buk Bijele, auto-puta Rača – Bijeljina i mnogi drugi. Pominjao sam već ruske investicije koje smo dogovorili i koje se realizuju. Imao sam nedavno sastanak s američkim investitorima, koji su izrazili spremnost da rade u RS. Krajem septembra imam sastanak s njemačkim investitorom, koji ima već svoju investiciju na području Bijeljine, a koji želi da dogovori detalje oko preseljenja njihovih proizvodnih kapaciteta iz Rumunije u Srpsku. Kineski partneri u naredne dvije sedmice trebaju početi sa izgradnjom auto-puta Banjaluka – Prijedor. Takođe, sa Kinezima u narednim danima treba da potpišemo konačno ugovor oko izgradnje HE „Dabar“. U završnoj fazi su pregovori o hidrocentrali na rijeci Bistrici. Pojavljuje se poljski investitor koji bi trebao da nastavi investiciju vezano za blok termoelektrane „Ugljevik 3“. Mnogo je toga još, ali zašto se samo fokusirati na strane investicije, zašto se ne priča i o domaćim?! Korona virus je pokazao da se morate osloniti na domaće. Granice se zatvore i strane investicije se blokiraju. Podržavam strane investicije i učiniću sve da ih ovde bude što više, ali neću da zanemarim ni domaće investitore. Zahvaljujući domaćim investicijama mi imamo ovakve ekonomske pokazatelje koje imamo.

Poslanik Jelena Trivić je objavila da je iz odgovora Ministarstva zdravlja RS na njeno poslaničko pitanje saznala da je dug zdravstva preko milijardu KM, odnosno da je uvećan u odnosu na period od prije tri godine. Da li je to tačno i šta je uticalo na ovo povećanje duga?

Ukupan dug zdravstvenog sektora jeste preko milijardu KM. Međutim, nije uvećan, već je nešto manji nego što je bio 2019. godine. Mora se imati u vidu da smo već dvije godine u pandemiji i da smo u jednom momentu trošili više kisika u našim bolnicama nego hljeba. Sve je to trebao neko da plati. Imali smo besplatnu zdravstvenu zaštitu za sve građane Srpske, a ne samo one koji imaju osiguranje. I to je neko morao da plati. Nisam bio u poziciji da pravim uštede u zdravstvu, jer mi korona virus to nije dozvolio. Tačno je da sam u ekspozeu najavio da ćemo raditi reformu zdravstvenog sistema ali da sam tada znao da će me u prvoj godini mandata snaći globalna nesreća u vidu korona virusa, ne bih ni prihvatio mandat. Neke stvari ne možete da predvidite. Nije, dakle, povećan dug već smanjen, ali ne onoliko koliko sam želio. Od 1.1.2020 godine sve zdravstvene ustanove plaćaju poreze i doprinose, što nisu radili prethodnih godina. Podsjetiću da smo mnogo ulagali u zdravstveni sektor u posljednjih nekoliko godina. Otvoreno je ili renovirano mnogo bolnica širom Srpske, gradi se nova bolnica u Doboju i idemo u pripremu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove bolnice u Trebinju. Sve te investicije su koštale mnogo više od te milijarde koja se pominje kao dug zdravstva.