Milijana Mićić svake godine dolazi na Novi Zejtilnih kako bi odala počast svome ocu i svim borcima Sarajevsko-Romanijske regije koji su sebe ugradili u temelje Republike Srpske. 29 godina je prošlo, kaže Milijana, a svakim danom je sve teže.
"Moj otac je poginuo u Ilijašu 92. Godine, 15.06, u Ilijaškoj brigadi i tu je bio sahranjen ali poslije rata smo ga izvukli tu na Sokolac", kaže Milijana Mićić.
Na novom Zejtilniku je naglašeno je da je narod ovih prostora cijeli rat branio i odbranio svoja ognjišta, ali da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, sve morao da napusti. Borci koji su dali živote za slobodu upisani su zlatnim slovima u srpsku istoriju poruka je i odbora Vlade Srbije.
"Ovu regiju je branio Sarajevsko-Romanijski korpus koji je za sebe vezao prvi korpus TZV Armije BiH koji je brojao bar pet puta više vojnika nego što je to imao ovaj korpus", rekao je Nebojša Vidaković, pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
"Ono što je poruka dana, možda zbog same simbolike i nekih drugih praznika i datuma koji se danas obilježavaju da Srbi nikada nisu vodili osvajačke ratove. Srpski oficiri, vitezovi, srpski borci nikada nisu činili zločine i genocide, niti su silovali, niti ubijali žene i decu. Srpski borci su se uvek časno borili za čast otadžbine, krst časni i slobodu zlatnu", kaže Zoran Antić, državni sekretar u ime Odbora Vlade Srbije.
Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, koji je bio i jedan od učesnika u odbrani Sarajevsko-romanijske regije, izjavio je da je tih dana bilo teško, ali časno braniti svoje, a da se očekivanja muslimanskih snaga nisu se ostvarila.
"U tim nekim završnim operacijama je bio cilj da se deblokira Sarajevo na takav način što će na Nišićkoj visoravni gdje je naša jedinica bila da se to probije i da se time potpuno stavi u okruženje Hadžići, Ilijaš, Ilidža i sva ostala mjesta. Ono što oni pričaju da su bili okruženi, nisu bili okruženi samo im njihovi nisu dali da izađu", rekao je Tomić.
"Srbi su te 95' godine strahujući za svoje živote morali napustiti odbranjene opštine u strukturi tada Srpskog Sarajeva, poruka je bila da nije bilo mjesta ne samo za Srbe koji su tada odbranili svoj grad nego nije bilo mjesta ni za mrtve", kaže Branko Koroman, predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo.
U Odbrambeno-otadžbinskom ratu za odbranu ove regije poginulo je 4.000 boraca iz Sarajevsko-romanijskog korpusa, a njihova imena ispisana su na zidovima manastira Svetog velikomučenika Georgija na Ravnoj Romaniji. Neprijateljske snage pokušale su izvesti 35 ofanziva i pokušaja uništenja Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Odbrana Sarajevsko-romanijske regije bila je jedan od najtežih zadataka koje je izvršila Vojska Republike Srpske, odnosno Sarajevsko-romanijski korpus tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.