Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da dosta zemalja shvata štetnost donošenja rezolucije o Srebrenici, protiv koje se srpski narod mora boriti svim diplomatskim sredstvima jer je njen cilj etiketiranje srpskog naroda, pa nakon toga konačni obračun sa Republikom Srpskom.
"Bez obzira koliko bili mali, pokazaćemo našu moć i koliki je broj slobodarskih zemalja u svijetu. Preostaje nam da se branimo istinom, zbog 3.500 srpskih žrtava u okolini Srebrenice, kao i zbog jednostranog pristupa da su Srbi jedini krivci u BiH", rekao je Višković u vaskršnjem intervjuu za Srnu.
Nakon sramnog prijedloga Velike Britanije iz 2015. godine koja je dala na usvajanje Savjetu bezbjednosti UN rezoluciju o Srebrenici, Višković je rekao da će samo nekoliko godina poslije, na inicijativu Njemačke i Ruande, u Generalnoj skupštini UN biti data na glasanje još jedna rezolucija.
"Nije ni malo laka situacija, ali moramo se boriti svim diplomatskim sredstvima", naglasio je Višković.
On je podsjetio da je nedavno u Narodnoj skupštini usvojen izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, gdje je rečeno da nije bilo genocida.
"To nismo rekli mi, već najcjenjeniji stručnjaci iz tih oblasti", naglasio je Višković.
On je istakao da su se, od kada se povela priča o rezoluciji, javili mnogi stručnjaci širom svijeta i poručili šta misle o tome, ali neke zemlje kao da ne žele to da čuju.
"One imaju svoj cilj i očigledno će se uraditi sve da ga ostvare, ali na nama je da se borimo protiv toga. Ima dosta zemalja koje shvataju štetnost donošenja ovakve rezolucije i da bi to u svijetu moglo donijeti mnogo negativnih posljedica. Želim da zahvalim predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji se na sve načine bori da srpski narod ne bude etiketiran, ali i ostalim prijateljskim zemljama koje su na strani istine i pravde", rekao je Višković.
Velika očekivanja od sabora - važni srpska sabornost i jedinstvo
"Sabor Srbije i Republike Srpske biće prilika da okupimo našu političku elitu, srpske predstavnike iz Crne Gore, sa Kosova i Metohije i iz dijaspore, kao i predstavnike Srpske pravoslavne crkve i da izrazimo naše srpske vrijednosti", rekao je Višković.
On je istakao da će na saboru biti riječi o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi srpski narod i donesene određene odluke kojima se žele zaštititi srpski identitet, jezik i vjera.
"Imam velika očekivanja od sabora. Izuzetno nam je važna sabornost i jedinstvo u ovim teškim trenucima za naš narod, koji se suočava sa brojnim izazovima. Zato je važno da se Srbi, ma gdje živjeli, drže zajedno i dodatno se ujedine", rekao je Višković.
On je rekao da želi jaku i stabilnu maticu Srbiju, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kada je tako onda je lakše i Republici Srpskoj.
"Takođe, želimo da Srbi budu zaštićeni i u Federaciji BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori. Naravno, nakon što su predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Srpske Milorad Dodik najavili ovaj sabor, odmah su se naši pojedinci koji su pričali negativno o njemu, ali želim reći da ovo nije usmjereno ni protiv koga. Sasvim je normalno da se jedan narod drži zajedno i da na saboru izrazimo naše vrijednosti, a to želimo i drugima", poručio je premijer Srpske.
Izborni zakon je reakcija
Višković je rekao da Srpska ima pravo na svoj Izborni zakon na osnovu Ustava i svih pozitivnih zakonskih rješenja.
"Izborni zakon Republike Srpske je reakcija, jer zaista nemamo drugo rješenje. Nalazimo se u neravnopravnoj i izuzetno teškoj borbi, te se moramo pravnim sredstvima boriti protiv svih ataka i nepravde koja je usmjerena prema Republici Srpskoj", rekao je Višković.
On je istakao da u preambuli Ustava, kao i u preambuli Izbornog zakona BiH piše da entiteti imaju pravo da sprovode izbore za nivo predsjednika, potpredsjednika Republike Srpske, za poslanike Narodne skupštine, načelnike, gradonačelnike i odbornike, te da CIK BiH sprovodi izbore samo za Predsjedništvo BiH i za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Sud i Tužilaštvo BiH pod direktnom izvršnom kontrolom Šmita
Višković je rekao da je krivični postupak protiv predsjednika Dodika u potpunosti ogolio način na koji funkcioniše današnja BiH jer je u najgorem kolonijalnom maniru, taj postupak pokrenut pod otvorenim i nedvosmislenim pritiskom čovjeka koji za sebe tvrdi da predstavlja instituciju visokog predstavnika u BiH.
"Činjenica je da on nema legitimitet da sjedi u fotelji visokog predstavnika, s obzirom na to da ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN", rekao je Višković.
Kad je riječ o pravosuđu, a posebno Sudu i Tužilaštvu BiH, Višković kaže da je jasno da je ono pod direktnom izvršnom kontrolom Kristijana Šmita, što se pokazalo upravo na pokretanju krivičnog postupka protiv Dodika.
"Da se poslužim narodnom poslovicom `kud Šmit okom, tu sud skokom`. Svaka priča o `nezavisnosti pravosuđa` tu počinje i završava. Ako imate kolonijalnog upravnika koji otvoreno izdaje naloge tužiocima i sudijama, sa ciljem zadate agende da Dodika treba ukloniti iz političkog života, onda o kakvom pravosuđu mi uopšte pričamo", upitao je premijer Srpske.
Jasno je, kaže on, da je Šmit samo izvršilac te agende, baš kao i ljudi u pravosuđu kojim izdaje zadatke.
