Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da opozicija kritikama na račun projektovanog budžeta za narednu godinu samo pokušava da prikupi političke poene i "malo se promoviše".
U emisiji "Imate riječ" na našoj televiziji, premijer je naglasio da se da te priče opozicije nisu ništa novo i da se svi sjećaju kakvo je stanje u Srpskoj bilo "kada su oni bili na vlasti".
"Trebalo bi samo podsjetiti naše građane šta su imali kada su oni (opozicija) nekada bili na vlasti. Tako da, te populističke priče, trebalo bi povećati ovu stavku, trebalo bi povećati onu stavku, to je čisto dodvoravanje građanima, a to nema nikakvog uporišta u samoj realnosti. Niti, u suštini, nemaju ni samu želju da se do toga dođe, nego to je čisto da imate nešto da kažete", kaže Višković.
Ponovio je da je projektovani budžet za narednu godinu veći od rebalansa ovogodišnjeg budžeta za 212 miliona.
"Ovaj budžet je za 352 miliona veći od budžeta koji smo imali u tekućoj godini", rekao je premijer Višković.
"Ako neko misli da je tako lako obezbijediti sve te milione i da to dođe samo po sebi, mislim da se mnogi varaju. Ja nisam pravio neku posebnu analitiku i nisam stigao da izvučem neki egzaktan pokazatelj, ne bih želio da licitiram, ali mislim da je budžet kada sam došao na mjesto premijera je bio nešto malo više od 3 milijarde, danas pet milijardi i 700", rekao je.
Govoreći o tome da su u istom periodu rasle i cijene i inflacija, on navodi i da je u prethodnom periodu bilo i deflacije.
"Tamo 2019. godina bila je i deflacija. Što znači, bilo minus, a ne plus. Ili 2020. i 2021, inflacija je bila skoro zanemarljiva. Mi imamo početak, uslovno rečeno, divljanja tih inflatornih cijena u 2022. godini i, evo, već neko smirivanje inflatornih kretanja od polovine tekuće godine", kaže Višković.
Istakao je da je za oktobar inflacija bila 3,8 odsto, što ukazuje na to da se može očekivati nastavak pada inflacija.
"Mi očekujemo da ispod 7 posto bude inflacija u periodu januar-decembar 2023. godine, a prošle godine to je bilo, da ne kažem, puta dva", istakao je predsjednik Vlade Srpske.
Objašnjavajući projekciju budžeta za narednu godinu rekao je:
"Predviđen je rast direktnih i indirektnih poreza, i svega onoga što ulazi u jedan projektovani budžet. Za 2023. imamo i pozitivno kretanje BDP-a", rekao je i istakao da se na kraju ove godine očekuje rast BDP-a u prosjeku od 1,5 odsto.
Odgovarajući na tvrdnje opozicije da nema novca, on kaže da je to već ustaljena njihova priča.
"To su isto pričali i prije pet godina. A mogu se vratiti i prije 15 godina. Ja znam kad su isti ti ljudi ili njihovi šefovi plašili građane Republike Srpske, negdje 2006. godine, i kad su rekli - 'Neće od septembra više biti penzija'. Od 2006. do danas prošlo blizu 20 godina, i šta se desilo? Redovno naši penzioneri primaju penzije. I uvijek prije onog zacrtanog roka. Nije to nikakav zakonski rok, nego neka naša orijentacija da do 10. u mjesecu isplatimo penzije za prethodni mjesec i mi to uspješno radimo godinama. Nikada nismo došli da taj 10. kao rok za isplatu penzija premašimo.", naglasio je Višković.
Istakao je da ne treba trošiti riječi na takve tvrdnje opozicije.
Govoreći o najvažnijim stavkama u budžetu za 2024. godinu rekao je da je to rast izdvajanja za penzije.
"Prva stavka u budžetu je preko milijardu i 700 miliona koji treba da se izdvoje za penzije i to je negdje povećanje za 11 procenata", rekao je.
Objasnio je da će penzije biti veće za devet odsto, a da se to povećanje izdvajanja za penzije od 11 odsto odnosi, ne samo za rast penzija, već i na to što će biti više penzionera.
Istakao je da to znači da će za ovu stavku biti izdvojeno oko 170 miliona maraka više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za ovu godinu.
"Mi penzije isplaćujemo po koeficijentu 1, što znači da svi naši penzioneri primaju penzije onako kako imaju rješenje Fonda PIO. Mi smo u 2023. godini izdvojili oko 320 miliona KM da bi svi penzioneri primili penziju po koeficijentu 1. Nedostajuća sredstva u 2023. godini zaključno sa decembrom su negdje oko 320 miliona KM. Na to sad dodajte 170 miliona u 2024. godini i vidjećete da je to 10-ak miliona manje od pola milijarde koje će budžet da sufinansira da bi naši penzioneri imali penzije po koeficijentu 1. To su naši penzioneri zaslužili", rekao je premijer i dodao:
"Iza toga idu plate. Znate da smo sa Sindikatom prosvjete i kulture potpisali jedan protokol koji će se provoditi od 2024. godine gdje usklađujemo visoku stručnu spremu u prosvjeti i kulturi sa visokom stručnom spremom u javnoj upravi i ostalim službama. Tako da svake godine idemo sa povećanjem njihovih plata za nekih 100 KM. To je negdje u budžetu stavka od 24 miliona KM povećanje. Imamo i ono što je zakon predvidio svake godine minuli rad za sve zaposlene se povećava pa i po toj stavci imamo rast. Sigurno, biće i pomjeranje najniže plate, tako da smo i tu planirali određena sredstva za one budžetske korisnike koji će iz budžeta trebati da dobiju tu naknadu za najnižu platu".
Na pitanje da li je kompletan budžet socijalni, ili imamo i razvojni dio budžeta, premijer odgovara:
"Ako kažemo da je razvojni budžet investicija, da je razvojni budžet podrška poljoprivredi, podrška privredi, povećanje podsticaja za plate... To su sve budžetske stavke koje proizilaze iz određenog zakona. I sva sredstva koja Republika Srpska povlači u toku jedne godine za neke infrastrukturne projekte, to su te stavke koje idu upravo na tu razvojnu komponentu, ali ta razvojna komponenta ne može biti koncipirana u samom budžetu. Mi u budžetu imamo stavku te neke budžetske podrške za projekte, ali to su projekti po lokalnim zajednicama koji nemaju enormno veliku finansijsku vrijednost. Negdje pomognete sa 200 hiljada, negdje sa 500, negdje sa milion... I to su ti projekti koji se sufinansiraju iz budžeta. A sve veće, energetske, infrastrukturne projekte ne možete planirati u budžetu i to nikad, niko i nigdje ne planira u budžetu. To su projekti koji se finansiraju obezbjeđenjem sredstava na razne načine. Negdje ćete dati koncesiju, negdje ćete ući u kreditni aranžman... Tako da je to nešto što ne može biti u budžetu".