Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u intervjuu za naš portal govorio je i o finansijskoj stabilnosti Srpske, planovima Vlade za uvođenje narodnih obveznica, stanju u javnim preduzećima kao i o rebalansu budžeta.
Kakva je situacija u Republici Srpskoj kada je u pitanju finansijska stabilnost? Najavili ste i narodne obveznice, a neki to tumače kao znak da Vlada nema novca, pa će ga pozajmiti od građana.
Ako pet miliona, koliko smo raspisali narodnih obveznica, predstavlja problem, neka ostane na tome. Od budžeta od 6,5 milijardi, ako je upitno pet miliona, onda ne bih dalje komentarisao. Sve zemlje u okruženju na neki način su koristile ovaj finansijski mehanizam. Hrvatska je, na primjer, kao članica ЕU u posljednje dvije godine emitovala narodne obveznice i ostvarila dobre rezultate. Ovo sada radimo više kao pripremu, neće se desiti preko noći, već treba da postane novi finansijski model Srpske koji će doprinijeti njenom razvoju i budžetu, ali i svakom pojedincu koji u određenom trenutku ima višak novca. Zašto bi taj novac ležao u banci uz kamate koje su ponekad čak i negativne? Nudimo bolje uslove nego banke – na dvije godine kamatna stopa iznosi četiri i po odsto, s isplatama na svakih šest mjeseci. To znači da će za dvije godine isplata biti četiri puta – tri puta kamata, a četvrti put glavnica i kamata za taj kvartal. To je sigurno ulaganje.
Šta će Vlada raditi s tim novcem?
Ovo je početak uvođenja tog mehanizma. U punom kapacitetu trebalo bi da zaživi za godinu, dvije ili tri. Ne treba zaboraviti da je prošle godine štednja građana u bankama u Republici Srpskoj iznosila 7,2 milijarde KM, od čega 4,5 milijardi pripada fizičkim licima. Dakle, ljudi drže privatni novac u bankama. Budžet Republike Srpske za 2025. godinu iznosi 6,5 milijardi KM, s novim povećanjima. Usvojili smo set zakona u Narodnoj skupštini i rebalans će ići blizu tog iznosa.
Kada očekujemo rebalans? Imamo povećanja zbog povećanja plata, a da li se odnosi i na set zakona koji podrazumijevaju i prelaske iz vanustavnih institucija?
Priča o prelasku i dolasku iz institucija može se uslovno reći da je prelazni period u smislu finansiranja. I danas izdvajamo novac građana Srpske za ljude koji rade u zajedničkim institucijama, tako da ne vidim poseban trošak za Republiku Srpsku. Takođe, kada sam rekao da ne možemo otkrivati ko nam je dao novac, ono što možemo reći građanima i javnosti jeste pod kojim uslovima smo ga dobili (na deset godina, s grejs periodom od godinu dana i kamatnom stopom od pet odsto, u iznosu od 250 miliona evra itd) shvatio sam da nije poenta u tome da se dobije informacija ko daje novac, već u pokušajima da se to spriječi. Pojavila se fama da neki moraju obavještavati svoje poslodavce da iskoriste svoje veze i spriječe to. Nismo ni mi naivni.
Imali ste sastanak s direktorima javnih preduzeća. Da li ste analizirali njihov rad i da li ima konkretnih odluka?
Reći ću vam jednu stvar – desilo se u međuvremenu šta se desilo, ali to nije poremetilo taj proces. Pogledajte i uvjerite se da je danas situacija u javnim preduzećima povoljnija nego što je bila. Neki su se uplašili, neki su promijenili način ponašanja, a njihov rad se i dalje pažljivo prati. Nijedan novi radnik nije primljen, a da prethodno nije dobio saglasnost Vlade. Sada nam čak šalju zahtjeve i za čistačice. I to moraju dobro obrazložiti, da objasne zašto im je potreban novi radnik.
Dakle, sastanci su imali efekta?
Da, imali su efekta ali ima još mnogo toga da se uradi. Na primjer, u Šumama Srpske bilo je dosta smjena, i to stanje se i dalje prati. Budite sigurni da po prvi put imamo više od 40 krivičnih prijava, a postupci su već u toku. Vode se istrage. Mislim da je sastanak imao efekta jer smo ih u datom trenutku "prodrmali", otvorili oči i sebi i njima te jasno rekli šta je čiji zadatak ko je za šta odgovoran. Ranije je bilo kao neko pomodarstvo da se sve pokušava, ako je ikako moguće, sakriti iza Vlade i premijera pa i ako padne kiša, kriva je Vlada, ako nema uglja, opet je Vlada odgovorna, ako su u gubitku, Vlada je kriva jer im nije dala cjenovnik koji su očekivali.
