Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da pojedine opozicione stranke u Srpskoj, po nalogu svojih mentora, prihvataju nametanja Kristijana Šmita ali da to ne znači da i vlast mora prihvatiti.
"Žalosno je da imate političare u BiH, i to ne samo u drugom entitetu, koji su spremni da se povinuju takvim odlukama. Šmit to ne može da radi, čak i da je legalan on nema pravo da nameće zakone“, izjavio je Višković za TV Gradiška.
On je rekao da će, kada isteknu rokovi koje je Narodna skupština Srpske dala Parlamentarnoj skupštini BiH i predstavnicima institucija na zajedničkom nivou BiH oko dogovora za Izborni zakon BiH, Narodna skupština usvojiti Izborni zakon Republike Srpske.
„Očito da nema reakcije po tom pitanju i ja nisam optimista da će se to desiti. Pozvane su naše kolege u drugom entitetu da se nametnute odluke Kristijana Šmita stave van snage. Očito je da se njima sviđa da neko upravlja BiH i da donosi zakone u ime legalno izabranih institucija i zvaničnika, što Republika Srpska niti želi, niti može, niti hoće da prihvati. Mi smatramo da je ovo jedna zamka, nije ovdje u pitanju samo izborni zakon ovo je uvertira za nametanje odluke o imovini Republike Srpske“, izjavio je Višković.
Ako bi prošla ova igrarija oko Izbornog zakona, onda sljedeća odluka je imovina Republike Srpske, smatra Višković.
On je podsjetio da je Narodna skupština usvojila Nacrt izbornog zakona Republike Srpske, u koji je javnost imala uvid kako bi ga sve zainteresovane strane mogle vidjeti i mogle dati svoje primjedbe i sugestije.
Pozvao je partnere u drugom entitetu i poslanike u PS BiH da iskoriste svoje pravo predviđeno Ustavom i Zakonom kako bi se pokušali dogovoriti oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
„Ako to ne želite, mi nećemo primjenjivati nikakve zakone nelegalnog Šmita, ne želimo da živimo u zemlji u kojoj neizabrani stranac može da nametne zakon. Pa to nema nigdje na svijetu, to ima samo u BiH“, istakao je on za TV Gradiška.
Premijer primjećuje da taj isti neizabrani predstavnik ne želi da se bavi penzijama, projektima socijalnim pitanjima nego samo želi da opravda svoja lična primanja.
„Njemu je ovdje lijepo, on uživa u životu, jer on u svojoj zemlji ne bi bio ni predsjednik mjesne zajednice. Zašto on ne bi ostao ovdje još sto godina kada on ima veća primanja nego kancelar u Njemačkoj. Republika Srpska, sve njene institucije, odbijaju da žive u zemlji u kojoj može nelegalni, neimenovani, neizabrani stranac nametati zakone. Onda se postavlja pitanje čemu služe izbori, što će nam Izborni zakon ako taj može da nameće, bira i postavlja“, kazao je Višković.
Podsjetio je da su izmjenama Izbornog zakona, koje je Šmit nametnuo, Centralnoj izbornoj komisiji data ovlaštenja da postavlja predsjednike izbornih komisija i njihove zamjenike.
„U sljedećem koraku oni njih hoće da profesionalizuju, u sljedećem koraku postaće državni službenici, u sljedećem koraku odgovaraće CIK-u, ona će se pitati u svim lokalnim zajednicama a ne lokalne skupštine. Na to ne smijemo pristati. Što neke opozicione stranke u Srpskoj, po nalogu svojih mentora, to prihvata, ne znači da i vlast mora prihvatiti. Možete nas sankcionisati, proganjati, ovo je odsudna borba za opstanak Republike Srpske “, istakao je Višković, ubijeđen da većina građana Republike Srpske neće i ne želi da prihvati takve odluke.
