Cilj veće plate i smanjenje "sive zone"

Vlada planira uvođenje poreza na štednju i dividende

  • 02.07.2021. 19:11

Porez na prihode od kamata na štednju građana, porez na dividende i prihode od udjela u dobiti, oporezivanje bruto plate - sve ovo Vlada Srpske planira da uvede u narednim godinama. Iz Ministarstva finansija pojašnjavaju da su im cilj veće plate i smanjenje "sive zone" u njihovoj isplati.

- Kroz izmjene oporezivanja dohotka fizičkih lica planira se izvršiti preraspodjela poreskog opterećenja s ciljem dodatnog povećanja plata, a uz proširenje poreske osnovice poreza na dohodak sa posebnim akcentom na oporezivanje prihoda od udjela u kapitalu – poručili su iz Vlade Republike Srpske. 



Ipak, u bankarskom sektoru nisu oduševljeni predloženim mjerama. Kamata na oročene depozite je malena, i oni koji imaju novac na štednji su već u startu na gubitku zbog malih stopa, kažu bankari.

- Mislim da je pogrešno oporezivati danas kamatne stope, kad su u prosjeku kamatne stope manje od inflacije. A kamatna stopa bi morala štititi vrijednost novca. Znači sve ono što je iznad stope inflacije se može smatrati zaradom i na tu zaradu davati porez – kazao je Berislav Kutle, Direktor Udruženja banaka BiH. 

Još nije poznato koji će biti nivo poreza. Ipak, ekonomisti smatraju da on treba biti jednak na nivou Republike Srpske i Federacije BiH, jer u suprotnom neće imati efekta. Prethodnih 20 godina smo imali nisku poresku stopu, i privukli smo kapital. Sada treba drugačije postupati - poručuju iz udruženja "SWOT".

- Oko oporezivanja štednje, kamate na štednju, tu bi trebalo uključiti bankare ili neko udruženje koje se bavi zaštitom stediša. 4.25-4.37 Koji će nivo biti oporezivanja dividende, i poreza na dobit i štednju optimalan - to zavisi od želje da se napravi ekonomski rast većim – rekao je Saša Stevanović iz Udruženja ekonomista “SWOT”. 

Planirani porezi su dio Strategije upravljanja javnim finansijama, za period od 2021. do 2025. godine. Prilikom sastavljanja ovog dokumenta, Vlada se vodila svojim Programom ekonomskih reformi, ali i preporukama Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.