Ako je BiH ustavno definisana kao država koja se zasniva na vladavini prava i u kojoj se ostvaruju ljudska prava, a Parlamentarna skupština vrši zakonodavnu vlast, ne može na pravu biti zasnovano krivično gonjenje koje se vrši na osnovu zakona koji je nametnuo jedan vanustavni činilac, jedan je od zaključaka okruglog stola na Palama "Protivpravnost primjene nametnutih zakona pred Sudom BiH u slučaju predsjednika Republike Srpske".
"Krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske pred Sudom BiH mora se posmatrati na principijelan način, polazeći od ustavnog određenja BiH kao demokratske države zasnovane na vladavini prava, a ne od stranačkih simpatija ili antipatija", ističe se u prvom zaključku.
U drugom zaključku konstatuje se da je visoki predstavnik vanustavni činilac, koji Ustav BiH ne poznaje.
"Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne daje mu ovlaštenje da vrši bilo koju funkciju državne vlasti, pa ni zakonodavnu. On ju je počeo vršiti uz podršku zapadnih sila, na osnovu takvog tumačenja Aneksa 10 koji se ne može smatrati čak ni najširim i najslobodnijim tumačenjem, nego je njegova izmjena. Visoki predstavnik može da tumači Aneks 10, a to znači i svoja ovlaštenja samo tako što će se kretati u okvirima ovog aneksa, odnosno u okvirima uobičajenog značenja pojmova koji su u njemu sadržani. Njegovo ovlaštenje donošenja zakona ne proizilazi ni iz Bonske deklaracije, jer ona, prvo, nije pravno obavezujući akt, a drugo, ne sadrži opredjeljenje velikih sila da visoki predstavnik vrši zakonodavnu vlast", navodi se u drugom zaključku.
U trećem zaključku se naglašava da je važno i to što su svi dosadašnji visoki predstavnici bili imenovani uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, što nije bio slučaj sa Kristijanom Šmitom, iako je uloga Savjeta bezbjednosti u postupku imenovanja izričito pomenuta u Aneksu 10.
"Krivični postupak vodi se na osnovu zakona koji Parlamentarna skupština nije usvojila, čak ni tako što bi potvrdila nametnuti zakon. Tužilaštvo i Sud BiH polaze, međutim, u krivičnom postupku od toga da li postoji krivična odgovornost utemeljena u jednom aktu koji po Ustavu BiH, ali i Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne može imati pravnu prirodu zakona. Oni su pošli od toga da je nesporno i da se ne može osporavati da je u pitanju akt koji ima sva obilježja zakona koji je važeći i primjenjuje se u pravnom sistemu BiH. Fundamentalni problem ovog krivičnog postupka oni uopšte nisu dovodili u pitanje, štaviše nisu ga uopšte uzeli u razmatranje", navodi se u četvrtom zaključku.
U narednom zaključku naglašava se da je Tužilaštvo optužilo predsjednika Republike zbog toga što je, potpisujući ukaze, vršio svoju ustavnu nadležnost i obavezu, čijim nevršenjem bi izazvao krizu u funkcionisanju ustavnog sistema i onemogućio Narodnu skupštinu u vršenju zakonodavne funkcije, što bi predstavljao povredu Ustava Republike Srpske.
"Prema tome, on nije vršio radnju koja je imala diskrecioni karakter, nego radnju koja je predstavljala ustavnu dužnost", dodaje se.
U šestom zaključku podsjeća se da je Kristijan Šmit svojim odlukama od 1. jula 2023. goidne učinio, polazeći od onoga što on smatra da je u skladu sa njegovim nadležnostima, pravno irelevantnim ukaze predsjednika Republike.
Prema tome, navodi se u ovom zaključku, ako Tužilaštvo i Sud BiH polaze od odluka Šmita kao pravno valjanih, nisu ni mogli pokrenuti odnosno voditi ovaj krivični postupak, jer on se ne može voditi protiv akata koji su poništeni, odnosno protiv akata /ukaza predsjednika Republike/ koji su bili pravno irelevantni.
"Iz svega slijedi da vođenje krivičnog postupka ni po kom osnovu nije zasnovano na važećem pravu. U prvom redu, krivični postupak je protivpravan ako se posmatra sa stanovišta Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Paradoksalno je, međutim, da je postupak protivpravan čak i ako se posmatra sa stanovišta odluka koje je Šmit donio 1. jula 2023. godine, jer se dolazi do zaključka da se vodi zbog donošenja akata koji, sa stanovišta tih odluka, nisu bili pravni nego samo faktički akti, odnosno akti koji nisu mogli da proizvedu bilo kakve pravne posljedice", konstatuje se u posljednjem, sedmom zaključku današnjeg okruglog stola.
Usvajanjem i potpisivanjem zaključaka, na Palama je završen okrugli sto "Protivpravnost primjene nametnutih zakona pred Sudom BiH u slučaju predsjednika Republike Srpske", na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, te ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Srpske Željko Budimir.
