Kanadski general Luis Mekenzi rekao da mu je tokom boravka u BiH za vrijeme proteklog rata vojnička čast nalagala da njegov stav prema Srbima bude ispravan.
"Smatrao sam da mi vojnička čast nalaže da ispravno postupam", rekao je Mekenzi, koji je zajedno sa Skotom Tejlorom, kanadskim publicistom i autorom knjige "Inat" o problematici Kosmeta, bio gost Diplomatske akademije u Beogradu u čast srpsko-kanadskih savezničkih veza iz Velikog rata.
Mekenzi je naglasio da je iz Kanade u BiH krenuo sa jednom vizijom, a na terenu se susreo sa potpuno drugačijom situacijom od prikazivane.
On je rekao da je nailazio na nerazumijevanje druge strane jer je takav njegov stav često tumačen kao pristrasan, ali da bi i sada postupio onako kako mu savjest nalaže.
Mekenzi je u svom izlaganju o savezničkim vezama Srbije i Kanade u Velikom ratu posebno ukazao na činjenicu da je prva žrtva rata bila srpska - Dušan Đonović, a posljednja kanadski vojnik - DŽordž Lorens Prajs, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Tejlor je u obraćanju poručio da kao bivši vojnik smatra da je nedopustivo formiranje kosovske vojske, jer se na njenom čelu nalaze oni koji su činili monstruozne zločine nad civilnim stanovništvom.
On je podsjetio i na dešavanja u Medačkom džepu u Hrvatskoj.
"Bataljon `Princeza Patricija` je u Medačkom džepu pretrpeo gubitke zbog toga što je bio prinuđen da uzvrati vatru Hrvatima koji su napali civile. Za to je ovaj bataljon nagrađen u Kanadi najvišim državnim počastima", rekao je Tejlor.
Mekenzi i Tejlor su, u pratnji koordinatora za očuvanje tradicije srpskog diplomatskog korpusa ambasadora Ljiljane Nikšić, posjetili Muzej srpske diplomatije.
Mekenzi je tom prilikom biblioteci Muzeja poklonio svoju knjigu "Mirotvorac" - memoare iz perioda kada je bio u BiH u okviru UNPROFOR-a, a Tejlor je darovao knjigu "Inat", koja govori o njegovom viđenju dešavanja na Kosovu i Metohiji.
Tokom posjete Beogradu Mekenzi i Tejlor su u Aleji velikana posjetili memorijale srpskih vojskovođa i heroine Milunke Savić i položili cvijeće u Kripti oslobodilaca Beograda.