Deklaracijom usvojenom na Svesrpskom saboru u Beogradu poziva se na primjenu Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, čime se zemljama u okruženju, ali i ostatku svijeta, jasno stavlja do znanja da je srpskom narodu isključivo stalo do mira i poštovanja međunarodnog prava, izjavio je Srni istoričar Georgije Vulić.
Vulić je rekao da zaključci doneseni u Deklaraciji predstavljaju pozitivan znak da u srpskom narodu vlada jedinstven stav o brojnim pitanjima, dok će se značaj Sabora jasnije vidjeti u budućnosti.
"Veliki pritisci na srpski narod u Crnoj Gori, žestoki nasrtaji na Republiku Srpsku, na srpski narod i institucije Srbije u njenoj južnoj pokrajini, ali i izuzetno težak položaj srpskog stanovništva u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ključne su srpske nacionalne teme koje zahtijevaju potpuno jedinstvo našeg naroda, naročito u trenutno veoma izazovnoj geopolitičkoj situaciji", poručio je Vulić.
On je naveo da je donesena i odluka da se Sabor održava redovno, svake dvije godine, ocjenjujući da to svjedoči o nastojanju za konstantnim savjetovanjem i zajedničkim djelovanjem srpskog rukovodstva.
Vulić je podsjetio da je Srpska pravoslavna crkva u Deklaraciji predstavljena kao jedan od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda, a to je uloga koja joj po istorijskom značaju, ali i brojnim drugim aspektima, zaista pripada.
"Ova deklaracija predstavlja i određenu vrstu nacionalnog programa srpskog naroda za budućnost, što aktuelnu generaciju među Srbima svakako izdvaja od nekih prethodnih, koje su često skupo plaćale ceh nepostojanja jasnih nacionalnih smjernica za dalje djelovanje", rekao je Vulić.
On je istakao da se na poštovanje međunarodnog prava poziva u Deklaraciji i kada je riječ o statusu Kosova i Metohije iz čega proizilazi, kako kaže, da srpski narod ni na ovom prostoru ne predstavlja remetilački faktor, kako ga često nazivaju predstavnici zapadnih zemalja.
Prema njegovim riječima, u Deklaraciji su jasno naznačeni i neki od ključnih zadataka srpskog društva u budućnosti, kao što su borba sa negativnim demografskim trendovima, ali i dalje razvijanje kulture, te jačanje vjere i nacionalnog identiteta kod Srba u dijaspori.
"Istraživanje srpskog stradanja tokom 20. vijeka, sa posebnim osvrtom na genocid nad Srbima u NDH, uz nezaobilazno prezentovanje utvrđenih činjenica svjetskoj javnosti, predstavljeni su kao neki od važnijih ciljeva srpskog naroda u budućnosti, što daje nadu istoričarima da će se istraživanju ovih i sličnih tema pružiti veća sistemska podrška", naglasio je Vulić.
On je rekao da kroz kompletan tekst Deklaracije provijava ideja o jedinstvu srpskog naroda gdje god on živio, a upravo ta ideja treba da bude vodilja za djelovanje Srba u budućnosti, kako mu se neke greške iz prošlosti ne bi ponavljale.
