Upravni odbor PIK-a pozvao je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da, kako tvrde, prekine sa politikom nepriznavanja i nesaradnje sa Kristijanom Šmitom, što je štetno po interese Srpske.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira tvrde da je generalni sekretar UN Antonio Guteres u dopisu upućenom srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović "potvrdio da je Upravni odbor PIK-a nadležan za imenovanje visokog predstavnika".
U zajedničkoj izjavi navodi se da "svaki pokušaj ograničavanja mogućnosti visokog predstavnika da izvršava mandat prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma predstavlja akt njegovog nepoštovanja".
Ipak, čini se da ni ambasadori nisu čitali Dejtonski mirovni sporazum.
Savjet za implementaciju mira u BiH nigdje se ne pominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu
Savjet za implementaciju mira u BiH nigdje se ne pominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Bukvalno nigdje. Zbog toga, to tijelo grupe zemalja ne može da bude zamjensko u procesu izbora visokog predstavnika u BiH. Tačnije, ne može da ga imenuje.
Savjet za implementaciju mira je formiran na jednoj mirovnoj konferenciji u Londonu u decembru 1995. Cilj te konferencije bio je da se mobiliše međunarodna zajednica u podršci Dejtonskom sporazumu. A tu je i jasno navedeno šta je posao Savjeta za implementaciju mira, tačnije, njihovog famoznog Upravnog odbora.
“Upravni odbor PIC-a, sastavljen od predstavnika Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ruske Federacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva ЕU, Еvropske komisije i Organizacija islamske konferencije biće uspostavljen odmah, pod predsjedavanjem visokog predstavnika. Upravni odbor će mu davati političke smjernice o provedbi mira”, stoji u Zaključcima Konferencije u Londonu iz 1995. godine.
I tu je ključ svega - Upravni odbor PIK-a nikako nije nadležan da imenuje visokog predstavnika već samo da mu daje smjernice. Njega bi, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma trebalo da predlože strane potpisinice - Republika Srpska, drugi entitet, BiH, Hrvatska i sadašnja Srbija, u to vrijeme je to bila Savezna Republika Jugoslavija. To je bilo jasno i na londonskoj sjednici ’95, gdje je potvrđeno da je za imenovanje prvog visokog predstavnika Karla Bilta, bila potrebna saglasnost u BiH.
“Nakon konsultacija sa vlastima BiH, Konferencija je odobrila imenovanje gospodina Karl Bilta za visokog predstavnika. Izražavamo zahvalnost za njegovu spremnost da preuzme ovu odgovornost”, stoji u Zaključcima Konferencije u Londonu 1995. godine.
To znači da je Karl Bilt bio legalno izabran. Uz to je potvrđen i rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Nakon njega, potvrdu Savjeta bezbjednosti imali su i Volfgang Petrič, Pedi Еšdaun, Miroslav Lajčak i Valentin Incko.
Kristijan Šmit nije potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti. Njega je predložio Savjet za implementaciju mira koji na to nije imao pravo. Pored Rezolucije Savjeta bezbjednosti o njegovom imenovanju koja ne postoji, i ovo samo potvrđuje da Šmit nikako nije legalan.
Pozvali sve stranke u BiH da rade na evropskoj perspektivi
"Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ saopštili su i da je međunarodna zajednica u potpunosti posvećena i zadržava potrebne instrumente za podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući teritorijalni integritet BiH.
Oni su pozvali sve stranke u BiH da rade na evropskoj perspektivi, te da se "ne štede na sprovođenju reformi koje su neophodne kako bi BiH napredovala na evropskom putu", navodi se u zajedničkom pismu ambasadora zemalja članica Upravnog odbora PIK-a.