Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak kao znak sjećanja na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova".
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".
Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola.
Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, "postili na vodi" najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
Praznovanje u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na današnji dan, grijesi bivaju oprošteni.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Kod nekih pravoslavnih naroda danas se boje uskršnja jaja, ili se bar počinje sa tim. Kod Rusa danas se umijesi vaskršnji slatki kolač, pashalni kulič.
Za Veliki četvrtak u narodu postoje razna vjerovanja i običaji.
U manastir Tronošu seljaci iz obližnjih sela donose na ovaj dan veliku svijeću, tešku više desetina kilograma od čistog voska, koja se pali tokom čitave godine, dok se ne donese sljedeća.
Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa. Veselja nema već samo okupljanje.
Pravoslavne crkve na Veliki četvrtak obavljaju mirovarenje. To se ove godine čini u Moskvi. Miro se kuva tri dana, od ponedjeljka do srijede, u kazanima u kojima se stavlja osvećena voda, čisto vino i maslinovo ulje, a potom razna ulja, smole, biljke i mirisi.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi se koristi tridesetak materija, njihov spisak ne mora da je uvijek u potpunosti isti, dok Carigradska patrijaršija koristi uvijek oko 60 materija.
Tokom trodnevnog varenja neprestano se čita Jevanđelje. Osvećenje se obavlja na Veliki četvrtak.
Sveto miro se šalje u eparhije u zemlji i van nje. Samo autokefalne crkve imaju pravo mirovarenja, to je ujedno i simbol njihove samostalnosti.
(Srna)
