"Problem sa kojim se suočavamo nije nastao danas. On traje već godinu dana. Svi ste svjedoci svjetske energetske krize koja se, naravno, odrazila i na nas. Nismo je mogli izbjeći. Mi ne odlučujemo o tim stvarima. Mi smo aktivno radili godinu dana, pokušavali naći izlaz. Veliku zahvalnost dugujemo našim dobavljačima drveta koji su našli razumijevanja pa su nam dali duge rokove plaćanja. Ali sada smo došli već do kraja sezone i mi više ne možemo dalje. Na godišnjem nivou troškovi energenata su porasli za skoro deset miliona maraka. Mi to iz svojih izvora ne možemo da polatimo, iz prihoda ne možemo da paltimo. I sad smo tu da tražimo zajednički rješenje“, kaže član Upravnog odbora Eko toplana Dragiša Zečević. 

Dva miliona. To je sve što je Banjaluka od 2018. dala Eko toplanama. Ranije je Grad izdvajao više od 10 miliona maraka po sezoni. 

"Moram vas podjestiti da od 2018. godine do danas grad Banjaluka je imao oko dva miliona maraka subvencija prema Eko toplanama. To je bio jedini trošak grada prema Eko toplanama. Svi znate da je u proteklom periodu došlo do povećanja cijena prije svega drvne sječke i struje kao osnovnih energenata i samim tim dolazi do povećanja troškova u preduzeću u proizvodnji i isporuci toplotne energije. Tako da su ovo realni problemi sa kojima se između ostalog Eko toplane susreću. Smatrali smo da u što kraćem roku, nakon zahtjeva Eko toplana za ovim sastankom, treba da reagujemo. Zaista mislim da Eko toplane u ovom trenutku zaslužuju pažnju kao i sve druge institucije. Još jednom ponavljam, Eko toplane su trenutno zaista u problemu. Imamo obavezu i zakonsku i ustavnu da djelujemo i spašavamo preduzeće kako bi isporuka toplotne energije bila nezakočena prema našim građanima. Zaista smatram da nijedno dijete u Banjaluci ne treba da se smrzne, a postoji zaista velika mogućnost“, kaže predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković.

Kresojević: Imamo veću odgovornost prema Vodovodu

"Smatram da grad Banjaluka kao većinski vlasnik sa 65 odsto u Vodovodu ipak ima veću odgovornost prema tom preduzeću nego prema preduzeću Eko toplane. Grad je u Eko toplanama manjinski vlasnik sa 49 odsto. To znači da je naš stav da trebamo rješavati problem Eko topana kao što smo i do sada radili i nudili rješenja. Ali drago mi je da sada postoji spremnost od strane Skupštine grada ali tu spremnost moramo iskazati i prema poslovanju Vodovoda koji je bar za nijansu važniji za građane Banjaluke jer su građani, odnosno mi kao predstavnici u gradu, ustvari većinski vlasnici. Što znači da probleme poslovanja Eko toplana treba rješavati, to je naš stav, zajedno sa drugim preduzećima koji su podnijeli zahtjeve“, kaže gradski menadžer Bojan Kresojević.

Iz Eko Toplana još ranije su apelovali da ako cijene nastave da divljaju više neće moći bez podrške grada. Umjesto profita, već mjesecima idu samo u minus. 

"Kada smo počeli raditi troškovi su bili značajno niži od prihoda i Eko toplane su ostvarivale profit. U periodu iza nas troškovi su rasli. Cijene energenata su rasle ali sve do početka 2022. mi smo imali prostora da na sebe preuzmeo te troškove da ne idemo sa zahtjevom za korekciju cijena, da ne opterećujemo naše korisnike. Mi smo sami smanjivali svoj profit da bi početkom 2022. došli u situaciju sa početkom krize u Ukrajini došli smo do situaciju enormnog rasta svih naših ulaznih parametara i energenata i onda imamo od početka godine manji rast cijena a onda ekspolziju rasta cijena energenata. I kada bismo ostali u tom tempu nama treba preko devet miliona maraka da završimo 2023. godinu“, kaže član UO Eko toplana Dragiša Zečević.

Posljedice poskupljenja energenata u svijetu građani Banjaluke nisu osjetili

Rješenja je nekoliko, ali tu grad mora da prelomi. Iz Eko toplana poručuju da su uradili sve što su mogli kako ne bi opteretili korisnike. Cijeli svijet trpi posljednice inflacije i rasta cijena energenata. Sve to nije zaobišlo i gradsku toplanu, ali korisnici te probleme nisu osjetili. 

"Mi smo svjedoci da se Banjaluka ove godine, bez obzira što je sezona bila blaga, grije na jedan stabilan način bez prekida i problema sa energentnom. Iako se posljedice energetske krize osjećaju definitivno i kod nas. Mi smo u posljednjih godinu dana suočeni sa velikim poskupljenjima energenata, odnosno svih roba koje se koriste kao ulaz za proizvodnju toplotne energije. I to je nešto sa čim se nosimo i jedan od najvećih izazova sa kojima se Eko toplana suočava kao preduzeće“, kaže tehnički direktor Eko toplana Dejan Jovišević.

Zastarjeli sistemi

Osim problema sa poskupljenjima, u Eko toplanama bi trebalo da riješe i probleme zastarjelih sistema, kompletne vrelvodne mreže ali i da proces digitalizacije privedu kraju. Doduše, Grad je pripomogao jednim dijelom, a od toga su najveću korist imali potrošači. Sve ostalo iz svojih sredstava uradile su Eko toplane. 

"Vrelovodnu mrežu je pregazilo vrijeme jer je sam proces toplifikacije postavljen 1971. godine nakon zemljotresa. Poslije toga, osim 2009. godine, pa moram pomenuti i 2022. godinu, ništa značajno nije urađeno i uloženo u magistralne vrelovode pa i same njegove ogranke. Znači preko ljeta se mijenjaju oni najkritičniji dijelovi ali sam kapacitet distributivne mreže nije pratio intenzivno građenje koje je doživjela Banjaluka zadnjih 20 godina. Svjedoci smo da je stambeni fond povećan sigurno za 50 odsto. Sada na distributivnoj mreži imamo oko 20 odsto izgubljene toplotne energije. A sa novim cijevima se može svesti na nekih 10 a čak i ispod 10 odsto. Kao što je primjer nekih gradova u našoj neposrednoj blizini. Potrebno je zbog velikih gubitak a i vode koja se zagrijava i curi na kvarovima i zbog velikih isijanja toplotne energije pod zemljom koje ne dođu do potrošača izgube se u distribuciji. Potrebno je uložiti značajna materijalna sredstva o kojima je 2022. napisana studija sponzorisana od ERBDA. Tamo je tačno definisano koji su prioriteti“, kaže rukovodilac Sektora proizvodnje i distribucije toplotne energije Eko toplana Dušan Rodić.

"Bilo je potrebno uraditi neke predradnje da se krene u tu digitalizaciju jer smo mi kroz prve dvije godine uspjeli da izradimo termohidraulički model distributivne mreže koji je bio potreban da bi se moglo vršiti projektovanje i planiranje rekonstrukcije mreže i automatizacije i digitalizacije podstanica. Normalno, tu su uvijek problem i finansije te je bilo potrebno da prođe nekih par godina da bi i sa finansijske strane mogli ući u određene projekte. Što se tiče same digitalizacije moram napomenti da je urađena u toku prošle godine jedna studija izvodivosti koja se odnosila na rekonstrukciju i revitalizaciju distributivne mreže koja je bila finansirana od strane Evropske banke za obnovu i razvoj  i koja je dala svoj prijedlog za prioritetne projekte koje treba uraditi na mreži i samim tim i za digitalizaciju i atuomatizaciju podstanica“, kaže tehnički direktor Eko toplana Dejan Jovišević.  

Jovišević dodaje da je na neki način urađena tranzicija proizvodnog procesa.

"Kad se posmatra daljinsko grijanje, imaju tri aspekta. Imate distributivnu mrežu i postoji ta strana potrošnje, strana kranjeg korisnika. Od početka se znalo da samim projektom Eko toplane neće biti sve riješeno do kraja. Odnosno, neće biti urađena kompletna tranzicija sistema daljisnkog grijanja Banjaluke na jedan moderan sistem. Distributivna mreža je, i to je činjenica je zbog dotrajalosti, u jako lošem stanju. Ona se sastoji od cjevovoda ali i od toplotnih podstanica. Moram reći da je Banjaluka, ne gledajući veličinu grada, ali kao sistem daljinskog grijanja, jedan od solidnih sistema, kad se posmatraju ti sistemi. Ima skoro 180 kilometara cjevovoda“, kaže on.

Uz vreleovodnu mrežu, na Gradskoj vlasti je i sanacija starih pumpi. One su srce sistema podstanica koje saniraju Eko toplane. Stare pumpe vlasništvo su grada, a studija koju su uradili kaže da je odavno bilo vrijeme da se pumpe zamijene.

"Jako su dotrajale, u prosjeku su stare 45 godina. I trafo stanica i sve ostalo od opreme što se nalazi je prilično amortizovano već duži niz godina i mi nekim urgentnim sanacijama omogućavamo da to postrojenje i dalje radi. Šta je bitno sama automatizacija i oprema koja se ugrađuje u podstanicama ne može da radi nezavinso od cirkulacionih pumpi“, rekao je Rodić.

Eko toplane Banjaluku zadužile čuvanjem životne sredine

Eko toplane Banjaluku su zadužile i čuvanjem životne sredine. Grad je na zelenoj listi Evropske banke za obnovu i razvoj. Bio masa koja se koristi, zamijenila je mazot. Redovno se mjere izduvni gasovi u skladu sa evropskim standardima. 

"Barem što se toplane tiče možemo reći da je Banjaluka na jednom sigurnom nivou po tom pitanju. Imate i jednu činjenicu da se Banjaluka trenutno nalazi na zelenoj listi gradova Evropske banke za obnovu i razvoj. Nekada imam osjećaj da smo bolje percipirani od strane nekih drugih država u regionu i šire, nego ovdje kod nas. Možda zato što kod nas još uvijek ta neka ekološka svijest nije potpuno proradila ali možda zato što građani nisu dovoljno informisani. Inače kroz projekat Eko toplane izgrađena je nova kotlovnica na bio masu kojoj je proces proizvodnje potpuno autmatizovan i zajedno sa još dvije kotlovnice na bio masu koje smo naslijedili iz bivšeg sistema se vrši proizvodnja toplotne energije“, kaže tejnički direktor Eko toplana Dejan Jovišević.

Eko toplane koriste i šumski otpad. Od otpada prave bio masu, i tako olakšavaju eksploataciju šuma i omogućavaju rast nove šume. Sistem grijanja koji ima Banjaluka, tvrde u Eko toplanama, poželjeli bi mnogi gradovi. 

"Eko toplane su bolje rješenje za sistem daljinskog grijanja iz više razloga. Pod jedan, imate to da se tranzicijom na jedan novi energent u ovom slučaju na bio masu izvršila dekarbonizacija sistema daljinskog grijanja. Tu govorimo sada sa nekog ekološkog aspekta. S druge strane taj energent, bio masa kao energent koji je dostupan gradu Banjaluci kojeg mi imamo u krugu od 10-150 kilometara grada u dovoljnim količinima, a i količinama koje su takve da ne ugrožavaju održivost šumskog fonda. A što su potvrdile studije koje su urađene prije ulaska u projekat Eko toplane. Studiju je radio UNEP a Evropska banka za obnovu i razvoj je ušla u projekat kroz finansiranje takođe na bazi studija koje su utvrdile da je bio masa kao bazni element moguć za korištenje u Banjaluci. Ovdje se misli na jedan geografski aspekt jer vi kada radite sistem daljisnkog grijanja, odnosno kada se određuje energent koji se koristi svaki grad, svaka regija se treba gledati na jedan poseban način. Individualno. Odnosno na ono sa čim taj grad i ta regija raspolaže“, kaže Jovišević.

Eko toplane imaju ozbiljne planove

Pred Eko toplanama su ozbiljni planovi. Ako se ostvare, Banjaluka će biti jedan od vodećih gradova u regionu kad je sistem grijanja u pitanju. Napominju da bi jedan od prioriteta trebalo da bude i sanacija fasada i bolja izolacija zgrada, kako bi grijanje bilo što bolje. 

Uz to, potrebno je do kraja sanirati distributivnu mrežu. 

"Toplotne podstanice i distrubitivna mreža su u vlasništvu grada. Eko toplana je korisnik a Grad je vlasnik. Prošle godine je bio model da se uđe u kredit da se finansira ulaganje u distributivnu mrežu, 50 odsto grad, 50 Eko toplana. Ja ne bih o tom finansijskom modelu ali napominjem da je vlasništvo distributivne mreže Grad Banjaluka. Samim tim nameće se i odgovor čija je obaveza da investira u to. Nažalost ove godine koliko je meni poznato nisu predviđena sredstva za ulaganje u distributivnu mrežu iako je ona jedan od razloga zašto mi imamo problema tokom grejne sezone“, kaže rukovodilac Sektora proizvodnje i distribucije toplotne energije Eko toplana Dušan Rodić. 

U zemljama oko nas, zbog energetske krize građani protestuju. Cijene su udarile po džepovima i do 100 odsto. Najrazvijene zemlje podigle su cijene komunalnih uslugu, i nisu pronašle adekvatno rješenje kako bi zaštitile građane. 

U ovoj priči, građani su zaštićeni. Međutim, ukoliko se ubrzo ne pronađe rješenje, poslovanje Eko toplana moglo bi da se dovede u pitanje. A samim tim i banjalučko grijanje.