Banjalučani nemaju razloga za strah od zemljotresa zato što je sistem gradnje u ovom gradu prilično dobar, rekao je za ATV jutro Ognjen Mijatović, asistent na katedri teorija i mehanika konstrukicja, AGGF Banjaluka.
U samom procesu seizmičke aktivnosti, odnosno udara seizmičkog talasa, dolazi do aktivacije veliki inercionih sila, konstrukcija počinje da se pomjera, objašnjava Mijatović.
„To jeste problematika kod betonskih konstrukcija i generalno kod građevinskih konstrukcija zato što one imaju veliku masu, odnosno, veliku inerciju. Kada se inercija pokrene, dolazi do kinetičke energije koja se na neki način mora potrošiti, kroz pomjeranje i jednim dijelom kroz drobljenje i uslovno rečeno rušenje objekta", rekao je Mijatović.
Aseizmičko projektovanje jeste osmišljeno i definisano tako da se konstrukcija, ako pričamo o potencijalnom rušenju, ruši i deformiše onako kako mi želimo, kako smo isprojektovali, a ne onako kako ona želi, pojašnjava dalje stručnjak banjalučkog fakulteta.
„Tako da konstrukcija na kraju razornog zemljotresa, i ako je ispucala, mora i dalje da ostane stabilna da se može bez problema završiti evakuacija stanovništva iz tog objekta, ako pričamo o stambenim zgradama. Bolnice, na primjer, moraju ostati funkcionalne nakon zemljotresa, ako vam se sruši bolnica, to je već katastrofa. Posebni standardi se moraju uzeti u obzir“, izjavio je Mijatović za ATV jutro.
Moraju se ispoštovati standardi za građenje, jasan je Mijatović. Kod nas se koriste jugoslovenski standardi u manjoj mjeri, a većinom se prelazi na eurokod, koji je dosta dobar standard.
Više o ovoj temi možete pogledati u video prilogu.
