Hipergradnja je zgrada, jer investitori prave zgrade zbog stanova, zato što je velika potražnja regulacioni planovi uglavnom predviđaju u prizemljima tih zgrada poslovne prostore. I privredna aktivnost ne prati tu ponudu poslovnih prostora, tako da ostaju prazni ili se mijenjaju, neki se popunjavaju pa ti prethodni ostaju prazni", rekao je Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine RЕMAKS.

U posljednjih desetak godina došlo je i do promjena navika kupaca. Tržni centri postali su prvi izbor za većinu potrošača, ali vlasnici se poslovnih prostora nerado odriču cijene za svoj poslovni prostor u gradu. 

"Jedino logično objašnjenje je da vlasnici nekretnina nisu spremni , da spuštaju cijenu, očigledno da cijene koje oni traže ne odgovaraju onim cijenama koje tržište diktira i uslijed toga ti prostori su dugo prazni", rekao je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT.

Koliko je praznih poslovnih prostora u gradu Banjaluci, u gradskoj upravi nemaju precizan podatak. Еvidenciju imaju samo o poslovnim prostorima u vlasništvu grada, ali ih zabrinjava slika koja se šalje posjetiocima najvećeg grada Srpske. 

"Mi smo više u kontaktima sa poslodavcima koji vrše zakup tih poslovnih prostora , jednostavno njihova primjedba je to da su u užem centru grada cijene poslovnih prostora previsoke. Što se tiče privredne slike više se odnosi na trend odlaska za kupcima. Naravno da grad Banja Luku zabrinjavaju prazni prostori koji zbog inostranih turista koji dolaze nije im jasno da u centru grada postoje prostori", rekao je Ivan Babić, šef Odsjeka za privredu i preduzetništvo u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj.

Više punih, a manje praznih poslovnih prostora - bila bi slika koju Banja Luka treba da šalje o sebi. Poslovni prostori koji zjape prazni, ne šalju pozitivnu sliku ni o gradu Banja Luci ni o njenoj privredi. 

Pratite nas i putem Vibera