"Period od 1929. do 1941. godine vidimo kao period najvećeg uzleta grada i profilisanja kao centra. Izložba je obuhvatila ne samo taj arhitektonski dio, već i sve druge sadržje u tom vrlo dinamičnom periodu", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci na promociji ove monografije i otvaranju izložbe arhivskih dokumenata. 

On je naglasio da je u tom periodu bilo mnogo kritika na račun rada bana Svetislava Milosavljevića zbog velikih troškova i ulaganja u objekte koji su danas kapitalna mjesta. 

"Banjaluka je tada bila veoma zaostalo, siromašno mjesto i postavljalo se pitanje u šta se ulaže, tako da je ban kritkovan zbog gradnje objekata koje danas imamo u centru grada. Mi danas, nakon 80 godina, vidimo te kapitalne projekte koji su ostali kao vizija tog čovjeka", dodao je Radojičić. 

Koautor Monografije "Banjaluka - centar Vrbaske banovine" Nebojša Radmanović rekao je da je na ovom projektu radio više od dvije decenije i da je oduševljen prošlošću Banjaluke u periodu od 1929. do 1941. godine, koji je predstavljen u djelu. 

On je naveo da Monografija svjedoči o brojnim Banjalučanima koji su živjeli prije 90 godina i doprinijeli razvoju grada, a donekle su bili zaboravljeni. 

Koautor Monografije "Banjaluka - centar Vrbaske banovine" Verica Stošić rekla je da su ova publikacija, kao i izložba arhivskih dokumenata rezultat višedecenijskog naučnog i profesionalnog rada autora na polju arhivistike i istoriografije. 

"Ova monografija i prateća izložba zaokružuju sve segmente društvenog života Banjaluke u periodu renesansnog karaktera Vrbaske banovine. Obrađeni su banovinska uprava, javne službe, političke stranke i izbori, bezbjednost, pravosuđe, privreda sa svim granama, zdravstvo, školstvo i kultura", navela je Stošićeva. 

Koautor izložbe arhivskih dokumenata "Banjaluka - centar Vrbaske banovine" Vladan Vukliš rekao je da se mnoge fotografije i dokumenti predstavljeni u postavci uvršteni i u Monografiju.