Nakon što je nedavno i zvanično objelodanjeno da će se na jesen iduće godine ponovo kandidovati, Radojičić je, godinu uoči izbora, krenuo „frontalno“ prema partijama, ali i „bazi“, od koje će tražiti konkretne ideje za dalji razvoj grada.

Na politički dio konsultacija, kako se očekuje, biće pozvana većina relevatnih partija, uključujući i one iz opozicije. Analitičari očekuju da će najveći dio stranaka, sa obe strane političkog bloka, prihvatiti poziv, svjesni da istraživanja javnog mnjenja, koja su posljednjih mjeseci radile sve veće stranke, daju isti rezultat – da je Radojičić izraziti favorit u odnosu na najizglednije protivkandidate.  

 "Na određen način, Radojičić poziva partije kao aktuelni, ali i izgledni budući gradonačelnik, što će na posebno tešku kušnju staviti opozicionare. Svjesni rezultata poslednjih anketa, koje su i sami radili, oni znaju da bi svako odbijanje razgovora u ovom trenutku bilo kontraproduktivno i da bi ih ponovo ostavilo van vlasti još četiri godine. Pri tome, vrijedi se prisjetiti da je slične razgovore Radojičić pokretao i prije prošlih izbora, a jedini koji ga je odbio bio je tadašnji PDP-ovac Zoran Talić, koji je, ironično, poslije izbora promjenio stranu i priklonio se Radojičićevoj većini", ukazuju analitičari.

 S druge strane, u pozivu upućenom na adresu svih 57 mjesnih zajednica, svi savjeti mjesnih zajednica pozvani su da do 15. oktobra dostave spisak prioriteta za realizaciju u idućoj godini, ali i svoje prijedloge za dalji razvoj naselja do 2025. godine.

Identične konsultacije Radojičić je pokretao i 2016. godine, u jeku priprema za tadašnje lokalne izbore, kad je od partija i građana tražio konkretne prijedloge ra razvoj grada. Mnogi od tih prijedloga iz „baze“, kao što su, naprimjer, spajanje Istočnog tranzita i nastavak velikog projekta vodosnabijevanja manjačkog platoa, na kraju su i ugrađeni u Radojičićev program pod nazivom „Banja Luka 2025“,  koji je, kao što sam naziv sugeriše, od početka podrazumijevao plan za razvoj Banja Luke do 2025. godine.

Ovaj poziv za šire, društvene konsultacije, dolazi u trenutku dok se Banja Luka priprema za ulazak u novi, investicioni ciklus. Ove godine, u gradu se realizuje nekoliko desetina javnih projekata, vrijednih oko 30 miliona KM, a, sudeći po najavama, sličan iznos najavljen je i za iduću godinu. Banja Luka bi, tako, između ostalog, poslije novog mosta na mjestu dotrajalog Zelenog mosta, trebala dobiti još jedan novi most, i to u Srpskim toplicama, kao i poprečnu saobraćajnicu između Lauša i Paprikovca, koja će dovesti do smanjenja gužvi i formiranja potpuno novog naselja.

Uz završetak brojnih, već pokrenutih projekata, poput spajanja Istočnog tranzita i dovođenja vode u sva okolna sela, Banja Luku iduće godine, između ostalog, očekuje i početak radova i na izgradnji novog, velikog mosta u Docu.