Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić istakao je da je prošle godine u infrastrukturu uloženo više od 30 miliona KM i realizovan niz projekata u saobraćaju, komunalnoj infrastrukturi, obrazovanju i drugim oblastima, a da će i u 2019. godini investicije iza kojih stoji Gradska uprava dostići taj nivo.
Radojičić je rekao da rad podrazumijeva strateške pripreme i operativno rješavanje problema.
"Promišljajući grad kao regionalni centar, glavni grad Srpske, ali i centar trgovine, turizma, kulture, sporta i raznih drugih grana, usvojili smo strateške dokumente koji najmanje u desetogodišnjem periodu definišu ciljeve razvoja grada", naglasio je Radojičić u intervjuu Srni.
On je podsjetio da je usvojena Strategija razvoja grada za narednih deset godina, Plan kapitalnih investicija, Strategija kulture, srednjoročni planovi za saobraćaj i sport, a u toku izrada akcionog plana zelenog grada.
"To su bazni dokumenti koji definišu u kojim pravcima treba da radimo u narednim godinama. Naravno, građani vide i najčešće insistiraju na tekućim operativnim problemima u saobraćaju, infrastrukturi i drugim oblastima kojima smo takođe pridavali veliki značaj", kaže Radojičić.
Prema njegovim riječima, u prvoj godini mandata apsolutni prioritet je bilo centralno grijanje zbog toga što je prijetila opasnost da grad, odnosno oko 20.000 potrošača, ostanu bez centralnog grijanja.
"Izgradnja nove toplane je završena u rekordnom roku, za godinu dana. Ovo je prva sezona u kojoj "Eko toplane" griju grad i ako izuzmemo probleme sa toplovodnom mrežom, koja je mjestimičnio stara, ovo je prva godina u kojoj nemamo probleme koji su postojali u proteklih najmanje deset godina", napomenuo je Radojičić.
Govoreći o infrastrukturnim projektima vrijednim više od 30 miliona KM koji su realizovani u 2018. godini, Radojičić je naveo da je urađeno mnogo u saobraćaju, vodosnabdijevanju, školskim objektima i u drugim oblastima.
"Rađeno je na 19 vodovoda, od "Crnog vrela" pa nadalje, 19 školskih objekata od kojih je najveći projekat grada bila rekonstrukcija Tehničke škole, sa Vladom Srpske smo radili velike rekonstrukcije osnovnih škola "Vuk Karadžić", "Jovan Cvijić" i "Desanka Maksimović", a završena je sportska dvorana u nekadašnjem "Šoping centru"", precizirao je Radojičić.
On je dodao da su napravljeni novi mostovi u Česmi, Šargovcu i dva manja u Dragočaju, a u toku je izgradnja novog mosta koji će zamijeniti Zeleni most.
"Prethodnu godinu je obilježila i izgradnja kružnih raskrsnica, spojen je istočni tranzit, a sa republičkog nivoa su realizovani kapitalni projekti kao što je spajanje auto-puta Banjaluka-Doboj i rekonstrukcija Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske", istakao je Radojičić.
Odgovarajući na pitanje čime nije zadovoljan, Radojičić je rekao da postoje tri segmenta u kojima bi volio da su ostvareni bolji rezultati – lokalna administracija, te imovinski odnosi i javne nabavke koji ih blokiraju sa višeg nivoa.
"Uvijek postoji određena inercija administracije koja rijetko inicira nešto novo i sporo reaguje na promjene. Volio bih da ima više inicijative i inovacija. Imovinski odnosi su generalno nesređeni i u svaki posao ulazite, a da je u tom pogledu situacija nesigurna ili neriješena. Zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki je toliko komplikovano i neefikasno da provodimo mjesece i godine u postupcima i onda sve kasni", naglasio je Radojičić.
Govoreći o strateškim prioritetima u ovoj godini, on je podvukao da su usvojeni strateški dokumenti, osim urbanističkog plana.
"Bilo bi dobro da u ovoj godini uspijemo potpisati ugovor sa projektantom i uđemo u prireme i izradu urbanističkog plana, ali to zavisi od procesa javnih nabavki. U optimističnoj varijanti on bi mogao biti gotov do kraja iduće godine. To je temeljni dokument koji bi za Banjaluku mnogo značio u idućih 20 godina", naglasio je Radojičić.
Kada je riječ o operativnim poslovima, dodao je gradonačelnik, planirani su mnogi projekti u ovoj i narednoj godini, a jedna od ključnih oblasti je vodosnabdijevanje, koje je kritično u prigradskim i seoskim područjima.
Ove godine je planiran nastavak vodovoda "Crno vrelo" prema tri pravca - široj zoni Bronzanog Majdana sa više sela i zaseoka, pravcu Slavićka-Radosavska i Gornjoj i Donjoj Piskavici.
"Treba nastaviti rad i u visinskim zonama Česma 3 i 4 gdje je u toku gradnja velikog rezervoara i preostaje izrada cijele mreže i vodosnabdijevanje na Jagarama koje potencijalno pokriva prostor od Karanovca, Jagara, preko Banj brda do vrhova Starčevice. Ima manjih zahvata u Mišinom Hanu i još nekim potkozarskim selima, na Manjači, Banjici i slično", precizirao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, u gradu je na nekoliko lokacija predviđena izrada kanalizacije, a riječ je o više lokaliteta na Laušu, te na Starčevici, a vjerovatno i u Vrbanji.
"Kada je riječ o saobraćaju, završićemo novi most na lokaciji nekadašnjeg Zelenog mosta, u planu je da ove godine uđemo u gradnju mosta u Srpskim Toplicama koji bi zamijenio postojeći most sa jednom trakom, a istovremeno radimo na novom kapitalnom projektu za Banjaluku, a to je most u Docu. Želja nam je da do kraja iduće godine krenemo sa gradnjom tog mosta koji bi sa već pomenuta nova dva mosta značajno rasteretio saobraćaj i olakšao komunikaciju sa dvije strane Vrbasa", kaže Radojičić.
On je rekao da su potpisani ugovori za Ulicu kralja Aleksandra, Šargovačku ulicu i nastavak rekonstrukcije parkića, a biće izgrađeno i još nekoliko kružnih raskrsnica.
"U toku je tender za kružnu raskrsnicu kod "Sirana" na Laušu i kod Okružnog suda, a predložili smo "Putevima Republike Srpske" da se radi kružna raskrsnica kod "Lesnine" koja bi spojila istočni i zapadni tranzit", kaže Radojičić.
U toku je tender i za nastavak istočnog tranzita, od sadašnjeg kraja iznad crkve u Obilićevu do lokacije Zelenog mosta.
"Pred nama je i kapitalni projekat povezivanja Karađorđeve ulice i Ulice doktora Jovana Raškovića, odnosno poprečna saobraćajnica između Lauša i Paprikovca. To je takođe vrlo zakrčeno područje za saobraćaj", pojasnio je Radojičić.
On dodaje da sa "Vodama Republike Srpske" pregovaraju o nastavku puta u Priječanima gdje se nalazi veliko klizište u vodozahvatu Vrbasa.
"Planiran je rad i na nekoliko školskih i vrtićkih objekata. Planirano je da radimo potpuno novi vrtić "Kolibri" u Lazarevu, rekonstrukcija "Ježeve kućice" i rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog ovjekta vrtića na Starčevici. Radimo projekat dogradnje Tehničke škole da bismo smjestili Građevinsku školu i to je najveći projekat u srednjoškolskom obrazovanju, a kandidovali smo kod Vlade Srpske tri osnovne škole za projekat energetske efikasnosti", napomenuo je Radojičić.
Govoreći o projektima u oblasti zdravog života i rekreacije, Radojičić je najavio izgradnju novih trim staza uz Vrbas, dvije teretane u prirodi, fudbalskog terena sa vještačkom travom iza tržnog centra "Delta planet" i nastavak projekta arboretuma u Trapistima.
"Iako je u gradskom budžetu predviđeno nešto više od 15 miliona KM za investicije, vjerujem da ćemo nakon rebalansa i pregovora sa Vladom i drugim institucijama uspjeti opet ići ka iznosu od tridesetak miliona KM kao što je bilo i prošle godine", istakao je Radojičić.
Komentarišući činjenicu da je Banjaluka aministrativni, obrazovni, turistički i kulturni centar, ali ne i privredni, Radojičić je istakao da se primjedbe uglavnom odnose na to što je stara industrija propala jer je grad nekada bio industrijski centar sa nekoliko velikih sistema i desetinama hiljada zaposlenih u industriji.
"U tranziciji i ratu je sve to propalo i mi smo danas administrativni centar sa mnogo usluga, ali sa vrlo malo industrije. Zbog toga namjeravamo da proširimo Poslovnu zonu "Ramići" i otvorimo novu na lokalitetu preduzeća "Jelšingrad". Ako bismo uspjeli da stavimo u funkciju veliku halu Poslovne zone "Ramići" imali bismo kompletiranu poslovnu zonu u kojoj je u ovom momentu 16 subjekata", rekao je Radojičić.
On kaže da je trenutno je u fazi gradnje fabrika koja treba da zaposli 200 radnika, a na ovoj lokaciji očekuje da bi moglo da radi barem 17, a vjerovatno i 20 industrijskih ili srodnih kapaciteta sa značajnim brojem radnika.
Radojičić je izrazio očekivanje da će ove godine ponuditi investitorima novu poslovnu zonu kod "Jelšingrada" za koju je usvojen regulacioni plan i gdje će biti privedeno namjeni oko 50.000 metara kvadratnih zemljišta, a za nju već postoji interesovanje investitora.
"Ne treba zanemariti ni ostale sektore, jer mnogo gradova i zemalja živi na uslugama. Otvaranje novog tržnog centra "Delta planet" donijeće 2.000 novih radnih mjesta, to je jedna velika fabrika. To jeste trgovina, ali otvara se izuzetno mnogo radnih mjesta i čak smatram da će biti problem pronaći radnu snagu jer u nizu sektora imamo ozbiljan deficit radne snage", rekao je Radojičić.