Rajčević je novinarima u Banjaluci, gdje je prezentovan projekat "BL bastreker", rekao da je riječ o projektu u kojem svi dobijaju, prije svega građani Banjaluke jer će im korištenje ovakve aplikacije i softverskog rješenja olakšati život.

"Dobijaju i svi potencijalni budući inovatori i oni koji žele da se bave razvojem softvera, jer će na osnovu onoga što su postavili ljudi sa banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta /ETF/ moći da nadograđuju svoja rješenja", rekao je Rajčević.

On je naglasio da to doprinosi i razvoju čitavog novog eko-sistema koji će se bazirati na tehnologijama "pametnog grada" /smart city/.

Rajčević je rekao da Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo i Vlada Srpske ostaju privrženi primjeni rješenja "pametnog grada".

"Kada smo početkom 2020. godine organizovali sastanak sa predstavnicima lokalne kancelarije UNDP-a u Banjaluci, kao Ministarstvo nismo imali nijednu dilemu da se aktivno uključimo u ovu inicijativu i da je podržimo u značajnom finansijskom iznosu", naveo je Rajčević.

Smatrali smo, naglasio je Rajčević, da je vrijeme da se razvije određeni set projekata u Srpskoj, koji će doprnijeti, prije svega, podizanju svijesti o potrebi tehnologija "pametnog grada" u našim urbanim cjelinama.

"Banjaluka je, kao najveća urbana cjelina, svakako dobila možda i najveći fokus u okviru ove inicijative i kao rezultat tih projekata danas smo imali prezentaciju aplikacije, koja je pokazna vježba za ono što možemo, kao Republika i kao društvo, da postignemo u razvoju `smart siti` tehnologija", naveo je Rajčević.

On je istakao da je ovaj projekat i njegova realizacija vrlo značajna, ne samo za građane Banjaluke, nego i Srpske u cjelini.

"To je, prije svega, zato što takav koncept razvoja na takozvanom otvorenom kodu pruža mogućnost da rezultate sprovođenja ovog projekta kao Ministarstvo i kao Vlada možemo u saradnji sa UNDP-om kasnije da adaptiramo i za druge urbane cjeline u Srpskoj", naglasio je Rajčević.

Rajčević je izrazio nadu da će takvi ishodi biti i za ostalih devet projekata za Banjaluku, dodavši da će resorno ministarstvo u saradnji sa partnerima-UNDP-om i gradom Banjaluka, nastaviti da podržava ovakve projekte.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da je strateško opredjeljenje grada potpuna modernizacija javnog prevoza, istakavši da je ova aplikacija važan korak prema tome.

"Grad Banjaluka želi da zaokruži priču o modernom javnom prevozu za ovu godinu, koji se sastoji od više od 30 ili 40 modernih autobuskih stajališta u užem dijelu centra grada", rekao je Stanivuković i najavio da će za to uskoro biti raspisan javni poziv, te naveo da se očekuje postavljanje modernih autobuskih stajališta u toku godine.

Stanivuković kaže da je želja Gradske urave da se udvostuči broj korisnika javnog prevoza, što je, kaže, moguće ako bude moderan i pristupačan generacijama koje dolaze.

"Drago mi je što grad ima partnere u UNDP-u i nadležnom ministarstvu, `Autoprevozu` i drugim prevoznicima. Prioritetni zadatak poslije ove prezentacije je da grad objedini sve prevoznike da preuzmu ovu aplikaciju i primijene je", rekao je Stanivuković.

On je naveo da je ETF postavio ambiciozan cilj - da se do kraja godine sa svim prevoznicima u užem dijelu centra grada omogući komunikacija, a već do sredine naredne godine i da budu obuhvaćeni i periferija i sela.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu /ETF/ Univerziteta u Banjaluci Dražen Brđanin rekao je da je riječ o jednom od 10 projekata u okviru inicijative "Banjaluka - pametni grad budućnosti" i realizovan je u saradnji ETF-a i preduzeća "Autoprevoz".

"Trenutno omogućava praćenje autobusa na linijama 10, 13 i 17 U okviru projekta razvijena je mobilna aplikacija koja je besplatna i javno dostupna i građani mogu da je već koriste", rakeo je Brđanin i dodao da je više od 400 korisnika instaliralo aplikaciju, koja je ocijenjena veoma dobrom.

Šef Regionalne kancelarije UNDP-ja Goran Vukmir rekao je da je ovo jedan od dobrih primjera kako se može razviti projekat koji na veoma lijep način odgovara na potrebe građana i rješava njihov konkretan problem, kao što je javni prevoz.

"U isto vrijeme, otvara ogroman potencijal i korist i za same prevoznike, koji mogu da imaju uvid u kretanje saobraćaja. Donosi korist i za grad - da se vidi kako to funkcioniše, te za Univerzitet i Ministarstvo otvara prostor za naučnoistraživački rad na novim projektima i komercijalizaciju nekih od tih rješenja", rekao je Vukmir.