Kandidat za gradonačelnika Banjaluke Nikola Šobot govorio je u emisiji "Imate riječ" o saobraćajnim problemima u Banjaluci. On je istakao da je već razgovarao sa stručnim ljudima kako problem da se riješi i da je napravljen akcioni plan.
"Naravno da Nikola Šobot kao ljekar neće crtati raskrsnice. To otpočetka tvrdim. Tim ljudi koji će se nalaziti oko mene će biti oni koji će u svojoj struci nositi posao i moraju imati određene reference iza sebe. Kada sam počeo praviti kardiohirurgiju kao interventni kardiolog, obišao sam pet kardiohirurgija u regionu. Sjeo sa ljudima koji su ih pravili, koji godinama rade pa smo zajedno sve osmislili, napravili plan i držali se plana. Nikola Šobot je sa svojim stručnjacima odavdje otišao na katedru Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, pa smo sa stručnim ljudima pričali i napravili akcioni plan kako da riješimo problem saobraćaja u Banjaluci. Tu je bilo pet profesora. Svako je iznio svoje mišljenje, uvažili su specifičnosti Banjaluke pa smo napravili neku okvirnu viziju kako sve treba da izgleda. Tu ima stvari koje ja nisam znao, ali su ljudi sjeli i objasnili. Pričaćemo sa još dva instituta, dva fakulteta i izvući najbolje za Banjaluku", kaže Šobot.
"Saobraćajna revolucija" Banjaluku je dovela do totalnog kolapsa i svaki naredni potez, bilo da je raskrsnica ili ulica, mora biti dobro odmjeren i mora se raditi u skladu sa procjenama struke.
"Moramo imati analizu stanja na terenu. Gdje prolazi koliko vozila, koji je model u pitanju. Moramo znati zašto nešto radimo i kako želimo da radimo. Naravno da ima rješenje, ali ono mora proizići iz stručnih stavova, a ne iz proizvoljnih procjena gdje je danas gužva, pa ćemo tu to raditi. Ne znamo zašto radimo, ali se nama čini da tako treba", kaže Šobot.
Komentarišući svakodnevne probleme građana, Šobot ističe da je degutantno da se u 21. vijeku priča o vodosnabdijevanju.
Problemi u seoskim i prigradskim naseljima su drugačiji. Uvijek se vraćamo na priču infrastrukture. Neke stvari su davno trebalo da budu urađene. Degutantno je da se u 21. vijeku pričamo o vodosnabdijevanju. Moramo o tome pričati jer je to realan svakodnevni problem značajnog dijela građana Banjaluke. Nadam se da su ovo posljednji lokalni izbori da pričamo o asfaltu, vodu da ne spominjem. Dok o tome pričamo ne pričamo o novim radnim mjestima, razvoju Banjaluke i strateškim projektima. To je jedna stvar koju moramo da riješimo da bi počeli te lokalne zajednice da razvijamo kroz podsticaje za poljoprivredu, dolaska ljudi koji žele tu da žive, da im djeca imaju autobuske linije i vodu. Da mogu da funkcionišu, a da ne pričamo o vrtićima u prigradskim naseljima gdje bi grad prvo rasteretili gužve, a i ljudima će biti zgodnije da otvorimo nova mjesta u vrtićima. O kapitalnim projektima možemo nadugo. Što se tiče samog grada spomenuo sam vrtiće i škole, izgubili smo tri parkinga. Parking mjesta su ozbiljan problem. Ustavni sud je oborio odluku grada o poskupljenju parking mjesta. Nemamo nijednu novu saobraćajnicu u gradu, most u Docu je ostao prioritet koji mora da se uradi. Jedan kapitalni projekat koji možemo početi je zaobilaznica oko Banjaluke. Zaobilaznica oko Beograda se gradila 40 godina, ali se završila. Neke stvari morate početi", kaže Šobot.
On ističe da je važno postaviti strategiju razvoja ispravno i da je se mora držati.
"Isto se odnosi na prostorni i urbanistički dio grada. Moramo znate u kojem pravcu Banjaluka treba da se razvija. Pa neće se razvijati prema Kanjonu Vrbasa u smislu stanogradnje. Naravno da će ići prema Lazarevu. Kada tu stanogradnju planiramo, da planiramo i saobraćajnice, planiramo i vodovod, toplovodnu mrežu, elektro-mrežu. To su stvari koje se moraju raditi stručno i sistemski. Ne da pravimo zgradu tamo gdje smo vidjeli pogodno mjesto, da se koncentrišemo prema centru. Onda dođemo u situaciju da infrastrukturno grad to ne može pratiti. Neke stvari moramo prosto promijeniti", kaže Šobot.
