Vranješ je naveo da je BiH prošle sedmice dobila još jedan šamar od NATO pakta upakovan u oblandu dugoočekivane aktivacije MAP-a bez obzira što nije ispunila do skora neizbježne uslove iz Talina. 

"Da su u NATO dobronamjerni kao što nisu, sjetili bi se da je u jednom sastavnom dijelu BiH na snazi Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske iz koje se jasno može predvijeti ishod one Stoltenbergove opaske - da je sada do BiH da li će iskoristiti šansu koju je dobila", naglasio je Vranješ. 

Moguće je, kaže on, da im se baš žuri, pa su spremni rizikovati negativan odgovor iz BiH, ili su prosto bahati i ne uvažavaju stanje da je pola teritorije BiH vojno neutralno, a ne treba isključiti ni jedno ni drugo. 

"Šta god da je, ishod će na kraju biti isti - neka negativna reakcija, vid odmazde, sankcija, ucjena ili neka slična mjera koja u konačnici samo može dodatno oslabiti BiH", ocijenio je Vranješ. 

On je podsjetio da je još 2009. godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predao aplikaciju za pristupanje MAP-u, da bi aprila 2010. godine, na sastanku u Talinu, NATO dao dodatne uslove BiH, prvenstveno da se nepokretna perspektivna vojna imovina uknjiži kao državna imovina u vlasništvu Ministarstva odbrane BiH. 

Proces uknjižavanja nije tekao kako su zamislili i za ovih osam godina uknjiženo je ukupno 31 od 57 lokacija i to na teritoriji FBiH, dok je Republika Srpska dosljedno branila svoju imovinu čak i kad su pokušali preko Ustavnog suda BiH to da promjene, naveo je Vranješ u autorskom tekstu za portal "Sve o Srpskoj". 

Bez obzira na protivljenje iz Republike Srpske, kaže on, jedan dio aktivnosti na pristupanju NATO paktu se i dalje sprovodio. 

Tako je 2012. godine Savjet ministara uspostavio Komisiju za NATO integracijski proces koja je iste godine dostavila nacrt Prvog Godišnjeg nacionalnog programa, koji je do danas u formi radne verzije i koji je sve do prošle nedelje čekao "zeleno svjetlo" iz Brisela. 

Pored toga, još dva važna dokumenta za proces NATO integracija su usvojena u Predsjedništvu BiH - Pregled odbrane BiH 2016. godine i Strategija spoljne politike BiH 2018. godine u kojoj se ekslpicitno navodi da sprovođenje aktivnosti u odnosu na NATO i realizaciju MAP-a ostaju prioritet institucija BiH. 

"Kada se vratimo na onu Stoltenbergovu opasku da je sad do BiH da li će iskoristiti priliku koju je dobila na sastanku ministara inostranih poslova zemalja članica NATO prošle nedelje, to u suštini znači da se očekuje od BiH da usvoji pripremljeni Prvi Godišnji nacionalni program i time otpočne aktivnosti u okviru MAP-a. 

Zato je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović požurio da istakne da se više neće odlučivati o MAP-u među članovima Predsjedništva BiH nego da će se početi sa primjenom Akcionog plana. To bi, drugim riječima, značilo da će se prijedlog nacionalnog programa uskoro naći na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH", naglasio je Vranješ. 

On je dodao da još nije jasno da li će o tome raspravljati aktuelni saziv u tehničkom mandatu ili će se sačekati novi saziv. 

"Tu dolazimo do dva potencijalna ishoda koja u suštini zavise od brzine formiranja novog Savjeta ministara - da postojeći saziv u tehničkom mandatu usvoji prijedlog Prvog Godišnjeg nacionalnog programa i da se onda ovaj dokument nađe na Predsjedništvu BiH ili druga varijanta - da novi saziv Savjeta ministara, na čijem čelu će biti predstavnik srpskog naroda, odmah odbije prijedlog", pojasnio je on. 

Ako bi se ostvario prvi potencijalni ishod i uz to članovi Predsjedništva BiH DŽaferović i Komšić preglasaju Milorada Dodika, naveo je Vranješ, za očekivati je da će srpski član pokrenuti nacionalni veto i tražiti izjašnjavanje Narodne skupštine Republike Srpske. 

"Kako stvari trenutno stoje, Dodiku ne bi trebalo da bude problem da prikupi dvotrećinsku podršku za svoj veto i time bi Stoltenberg dobio traženi odgovor na pitanje šta će preduzeti BiH", rekao je Vranješ. 

On je podsjetio da u narednom periodu slijedi i najavljeni sastanak kod predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović koja će okupiti srpski kadar da usaglase jedinstveno političko djelovanje po ovom pitanju na osnovu Rezolucije o vojnoj neutralnosti. 

"Ako se tome doda da će na čelu novog saziva Savjeta ministara biti Srbin, a isto se može očekivati kada je riječ o Ministarstvu odbrane BiH, male su vjerovatnoće da će na dnevnom redu uskoro biti ponovo Prvi Godišnji nacionalni program i da će se realizacija Akcionog plana za članstvo u NATO odvijati kako su zamislili u Briselu. Na kraju, ni Bošnjaci ni Hrvati ne bi trebalo mnogo da žale zbog rezolutnih stavova iz Republike Srpske", ocijenio je Vranješ. 

On je naveo i da bi realizacija MAP-a povećala finansijske obaveze, pa bi sa trenutnih 1,33 odsto BDP-a, BiH morala da izdvaja za odbranu od 1,8 do 2,2 odsto BDP-a što bi svakako bio novi udarac na ekonomiju ove osiromašene državne zajednice. 

"S druge strane, ako se vratimo na tezu da se NATO-u prilično žuri, onda je moguće očekivati neki vid odmazde, od traženja načina da se zaobiđe Republika Srpska, zatim do metoda koje je praktikovao u Crnoj Gori ili Makedoniji, pa do sankcija, ucjena, blokada i ko zna čega", zaključio je Vranješ.