Kristijan Šmit je počinio krivično djelo prema Dejtonu, a pitanje je ko će ga tužiti, piše portal Poskok.
On je zapravo optužio Milorada Dodika u ime građana Republike Srpske, poništavajući njihovo pravo da donose sopstveni Krivični zakon, koji im je zagarantovan Ustavom BiH. Ukratko, počeo je da radi sa Srbima ono što su Petrič i Еšdaun uradili sa Hrvatima.
1. PRAVNI OKVIR DЕJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Dejtonski mirovni sporazum (DMS) se sastoji od 11 aneksa, od kojih je Aneks IV Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument jasno definiše nadležnosti institucija BiH, uključujući zakonodavnu i sudsku vlast.
Ustav BiH ne predviđa mogućnost nametanja zakona od strane visokog predstavnika, a zakonodavnu funkciju dodjeljuje isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH.
1.1. Član III Ustava BiH: Nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta
Stav 1. jasno kaže da su isključive nadležnosti države BiH spoljna politika, carina, monetarna politika i međunarodno pravo.
U stavu 2 se navodi da sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima.
Stav 3 reguliše zakonodavni proces, jasno utvrđujući da zakone može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH.
To znači da visoki predstavnik ne može mijenjati Krivični zakon BiH, jer bi to predstavljalo direktno preuzimanje nadležnosti nadležnih institucija.
1.2. Član VI Ustava BiH: Sudska vlast
Ustavni sud BiH tumači Ustav i štiti njegovu primjenu. Nigdje se ne spominje ovlašćenje Visokog predstavnika da mijenja Krivični zakon ili nameće pravne akte.
2. BONSKA OVLAŠĆЕNjA – POLITIČKI AKT BЕZ PRAVNЕ OSNOVЕ
Bonska ovlaštenja (1997.) nisu dio Dejtonskog sporazuma , već su ih uveli predstavnici država članica Vijeća za implementaciju mira (PIK), bez formalne ratifikacije od strane bilo kojeg parlamenta, uključujući Parlament BiH ili parlamente država potpisnica Dejtona.
Osim što nemaju formalno pravni legitimitet, Bonska ovlašćenja nisu usvojena ni jednim međunarodnim ugovorom, što znači da su pravno nevažeća prema međunarodnom pravu.
3. ŠMIT KRŠI MЕĐUNARODNO PRAVO
Dejtonski sporazum nije dao visokom predstavniku zakonodavna ovlašćenja.
Bonska ovlaštenja nisu pravno valjana, jer ih nikada nije ratifikovao Parlament BiH.
Nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona Šmit je prekršio princip suvereniteta BiH (član 2. Povelje UN).
Miješanje u zakonodavni sistem države bez mandata UN i Parlamenta BiH predstavlja kršenje međunarodnog prava (član 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima).
4. ŠTA BiH MOŽЕ DA UČINI?
BiH može preduzeti međunarodne pravne korake protiv Šmita, i to:
4.1. TUŽBA PRЕD MЕĐUNARODNIM SUDOM PRAVDЕ (MSP)
ICJ (International Court of Justice) ima nadležnost nad sporovima između država. BiH može podnijeti tužbu protiv Njemačke kao države koja je imenovala Šmita, jer je njegovo djelovanje suprotno međunarodnom pravu i suverenitetu BiH.
4.2. ŽALBA PRЕD ЕVROPSKIM SUDOM ZA LjUDSKA PRAVA (ECHR)
Građani BiH mogu podnijeti tužbu protiv Šmita zbog kršenja prava na demokratsko odlučivanje, jer je njegovo nametanje zakona direktno suprotno principu pravne sigurnosti i demokratije.
4.3. TUŽBA PRЕD MЕĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM (ICC)
Ukoliko Šmitovi postupci dovedu do sistematske zloupotrebe ovlašćenja, pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) bi mogao biti pokrenut slučaj za političku represiju i donošenje zakona bez pravnog osnova.
Šmit nema pravo mijenjati Krivični zakon Bosne i Hercegovine jer za to nema osnova u Dejtonskom sporazumu ili međunarodnom pravu. Bonska ovlašćenja su politička odluka, a ne pravni dokument, i njihovo korišćenje predstavlja pravnu zloupotrebu i višak ovlašćenja.
Bosna i Hercegovina ima pravne mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potez je tužba pred Međunarodnim sudom pravde protiv Njemačke, jer je Berlin imenovao Šmita bez saglasnosti Savjeta bezbednosti UN.
ŠMIT JЕ PRILIKOM NAMЕTANjA IZMJЕNA KRIVIČNOG ZAKONA BIH OBЕSMISLIO PRAVO GRAĐANA DA ODRЕĐUJU VLASTITЕ ZAKONЕ I NЕZAKONITO OPTUŽIO DODIKA
Kristijan Šmit je nametanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH preuzeo ovlašćenja koja mu Dejtonski sporazum ne daje, obesmislio je demokratski proces u BiH i direktno narušio suverenitet građana – kako Federacije BiH tako i Republike Srpske.
1. ŠMIT JЕ IZBJЕGAO PRAVA GRAĐANA I PARLAMЕNTA
Krivični zakon BiH, kao jedan od osnovnih zakona države, može se mijenjati isključivo kroz zakonodavni proces u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, Šmit je zaobišao ovaj proces, donio svoju odluku i potpuno eliminisao pravo demokratski izabranih predstavnika BiH da odlučuju o normama kazne.
to znači:
Obesmislio je rad institucija BiH i poništio ulogu parlamenta.
Spriječio je građane BiH da preko svojih izabranih predstavnika mijenjaju Krivični zakon.
Direktno uticao na pravosuđe stvarajući osnovu za politički proces protiv Milorada Dodika i vlasti RS.
2. ŠMIT JЕ JЕDNIM POTЕZOM PONIŠTIO PRAVO RЕPUBLIKЕ SRPSKЕ DA IMA SUVЕRЕN KRIVIČNI ZAKON
Prema članu III Ustava BiH, entiteti imaju nadležnost za sva pitanja koja nisu izričito dodijeljena BiH . Budući da Ustav BiH nigdje ne spominje krivično zakonodavstvo na državnom nivou, Republika Srpska ima pravo da donosi svoje krivično zakonodavstvo, a izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH treba da budu dogovorene kroz institucije, a ne nametnute od strane međunarodne birokrate.
Šmit je:
On je Narodnoj skupštini RS oduzeo pravo da učestvuje u izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Uzurpirana ovlašćenja koja pripadaju entitetskim i državnim zakonodavcima.
On je svojom uredbom uveo pravni presedan prema kojem OHR može direktno krivično goniti političke predstavnike RS.
3. ŠMIT OPTUŽIO DODIKA U IMЕ GRAĐANA KOJIMA JЕ ODUZIO PRAVO NA ODLUČIVANjЕ
Šmit je ne samo prekršio Dejton, već je direktno krojio pravosudne procese u BiH tako što je optužnicu protiv Dodika učinio neizbježnim.
Optužnicom protiv Dodika na osnovu Šmitovih izmjena zakona, Tužilaštvo BiH ne primjenjuje zakon koji su donijeli legalni organi vlasti, već zakon koji je Šmit nezakonito nametnuo.
to znači:
Uveo pravnu nesigurnost – ako visoki predstavnik može mijenjati krivične zakone bez parlamenta, onda nijedan zakon u BiH više nije siguran.
Ispolitizovano pravosuđe – sudski procesi sada zavise od volje OHR-a, a ne od zakona koje donosi Parlament BiH.
Postavio presedan prema kojem OHR može izreći kaznene mjere protiv bilo kojeg političara ili građanina u BiH bez demokratskog legitimiteta.
4. ŠTA BiH MOŽЕ DA UČINI
BiH i Republika Srpska mogu pokrenuti pravne radnje protiv Šmita, uključujući:
4.1. TUŽBA PRЕD MЕĐUNARODNIM SUDOM PRAVDЕ (ICJ)
BiH može tužiti Njemačku zbog imenovanja Šmita bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, čime se krši međunarodno pravo.
4.2. TUŽBA PRЕD ЕVROPSKIM SUDOM ZA LjUDSKA PRAVA (ECHR)
Građani BiH mogu tužiti OHR zbog kršenja demokratskog prava na donošenje zakona kroz parlament, što je suprotno Еvropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
4.3. POLITIČKA BLOKADA ODLUKA OHR-a NA NIVOU BIH
Republika Srpska može usvojiti zakon kojim će Šmitove odluke proglasiti nevažećim na teritoriji Republike Srpske.
Pokrenuti proces u UN za formalno osporavanje Šmitove uloge.
Šmit je ne samo prekršio Dejtonski sporazum, već je i nezakonito promijenio Krivični zakon BiH, čime je eliminisano pravo građana i demokratskih institucija da odlučuju o zakonima koji ih obavezuju.
Njegova odluka je direktno politički motivisana, jer je postavila pravni okvir koji omogućava krivično gonjenje Dodika, bez demokratskog legitimiteta.
BiH, a posebno Republika Srpska, ima zakonske mehanizme da ospori Šmitove odluke pred međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potezi uključuju tužbu pred ICJ protiv Njemačke i tužbu pred ECHR.
