Stav Republike Srpske je da apelaciono odjeljenje Suda BiH mora biti pozicionirano u Srpskoj i što više udaljeno od Sarajeva i uticaja određenih ambasadora zapadnih zemalja, poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija i Kristijana Šmita, rekao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
- Vidimo na koji način se politički montiraju procesi u Sarajevu pred Sudom i Tužilaštvom BiH. Naša pozicija je jasna, da je pravosuđe potpuno u funkciji interesa određenih ambasada u BiH, prije svega Marfija, samozvanog Šmita i tako dalje - naveo je Košarac.
Košarac je istakao da je problem zakona o Sudu BiH u tome što nije usaglašen i što partneri iz jednog dijela FBiH nemaju političke hrabrosti da shvate da Srpska ima kredibilan zahtjev da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci.
- Nema političke podrške u tom smislu, a mi ne prihvatamo nikakvo drugo rješenje koje će prolongirati donošenje neke odluke. Nismo naivni - rekao je Košarac novinarima nakon današnje sjednice Savjeta ministara.
On je dodao da bi sjedište apelacionog odjeljenja bilo gdje blizu Sarajeva moglo proizvesti iste efekte, a to je efikasan uticaj zapadnih zemalja i ambasada na pravosuđe u BiH.
Košarac je naveo da otvorena pitanja postoje i oko nadležnosti Suda, navodeći da nadležnost apelacionog odjeljenja mora biti jasno definisana, ali ne na način, kako je to predlagač, ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza ponudio.
- Više puta smo pokušavali u razgovorima da to pitanje definišemo. Nailazimo na otpor, a tada nema usaglašenog kretanja i nema odlučivanja. To pitanje nadležnosti će biti aktuelno i nećemo dozvoliti da se bilo kakvim tumačenjima bilo kojeg pojedinca, pod plaštom ne znam kakvog puta, donese odluka koja će štetiti poziciji Republike Srpske u svakom smislu - naglasio je Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Govoreći o evropskom putu BiH, Košarac je podsjetio da je bazičan stav SNSD-a i struktura oko ove stranke bio da se u paketu rješava 14 ključnih prioriteta, ističući da je to moglo biti urađeno ranije da su partneri iz FBiH prihvatili ovu inicijativu.
Prema njegovim riječima, određena struktura iz FBiH, koja ima zadatu agendu od Marfija, pokušala je 14 ključnih prioriteta koristiti kao švedski sto, što je i usporilo evropski proces.
- Sa druge strane, cijenimo da je BiH mogla dobiti status otvorenog pregovora sa ЕU i u decembru kada su dobile Moldavija i Ukrajina - kazao je Košarac.
On je naglasio da je Еvropskoj komisiji vidljivo da se u BiH u duhu sporazuma i dogovora dva entiteta i predstavnika tri konstitutivna naroda došlo do rješenja, zbog čega je i predloženo da se donese odluka o otvaranju pregovora sa BiH, dodajući da to nije dovoljno, jer BiH treba tačan datum početka pregovora.
- Kakvu će odluku donijeti Еvropski savjet ne znam, ali ono što je činjenica je da smo imali konstruktivnu ulogu, bez obzira što nije prihvaćena naša inicijativa da 14 ključnih prioriteta u paketu rješavamo, išli smo pitanje po pitanje - naglasio je Košarac.
Košarac je podsjetio i na, kako je rekao, fundamentalne stavove iz Republike Srpske, a koji se odnose na donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama, o čemu će partneri u vlasti razgovarati u aprilu.
- I tada ćemo se pogledati u oči. Neće stati politički život i usaglašavanje političkih pitanja sa 21. martom. Poslije 21. marta dolazi april, kada treba da pričamo o Ustavnom sudu - istakao je Košarac.
On je ponovio da je to ključno pitanje za Republiku Srpsku i zbog toga što određene političke strukture iz dijela FBiH uzurpiraju Ustavni sud u borbi protiv interesa Republike Srpske.
- Doći će to na red, neka ne misle da smo to zaboravili, to je aktuelno pitanje u kojem ćemo tražiti stav partnera, bez obzira što ga već nagovještavamo, ali će se to pitanje morati staviti na dnevni red i riješiti ga - zaključio je Košarac.
