Evropska komisija podržala je danas na Samitu u Londonu sva tri infrastrukturna projekta koja je kandidovala BiH ukupne vrijednosti 275 miliona evra, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Riječ je o projektima na Koridoru "Pet ce" u sekcijama Tarčin-Konjic i Buna-Počitelj ukupne vrijednosti 150 miliona evra i jednom projektu tehničke pomoći na ovom koridoru u iznosu 125 miliona evra.
BiH je dobila i grant sredstva u iznosu od pet miliona evra i 38 miliona evra, dodaje se u saopštenju.
Delegaciju BiH na Samitu premijera zapadnog Balkana koji se održava u okviru Berlinskog projekta, predvodio je predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić, koji je potpisao četiri zajedničke deklaracije zemalja učesnica Berlinskog procesa.
Na osnovu ovlaštenja Predsjedništva BiH Zvizdić je potpisao Deklaraciju o ratnim zločinima, Deklaraciju o nestalim licima, Deklaraciju o regionalnim odnosima i međusobnoj saradnji i Izjavu iz oblasti borbe protiv korupcije.
U uvodnom obraćanju na skupu Zvizdić je rekao da je održavanjem samita u Londonu upućena poruka da će se saradnja i jačanje ekonomskih, društvenih i kulturnih veza između zapadnog Balkana i Velike Britanije nastaviti i nakon "Bregzita".
Zvizdić je ocijenio da je 2018. godina izuzetno dobra godina za cijeli region u kontekstu stavljanja teme proširenja ponovo na listu prioriteta EU i dodao da je bitno da se fokus EU zadrži na procesu proširenja i da se nastave slati pozitivne poruke u tom smislu.
On je upoznao je prisutne da bi čak 84 odsto ispitanih stranih investitora prisutnih u BiH preporučilo BiH za investiranje, ali i da je neophodno da se unaprijedi politička stabilnost te obezbijedi potrebna infrastruktura i ojača vladavina prava.
Prema njegovim riječima, Savjet ministara ostaje posvećen unapređenju poslovnog okruženja, prvenstveno sprovođenjem potrebnih reformi u okviru Reformske agende za BiH, dodavši da je rješenja za neka od ovih pitanja potrebno tražiti na regionalnom nivou.
Govoreći o temi bezbjednosti, Zvizdić je istakao da BiH aktivno učestvuje u borbi protiv terorizma, uključujući borbu protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma, te da su ovom procesu osim organa vlasti aktivno učešće uzele i organizacije civilnog društva i vjerske zajednice.
On je nNaglasio činjenicu da, prema službenim podacima institucija BiH za sprovođenje zakona, nije zabilježen niti jedan odlazak na strana ratišta u posljedne skoro dvije godine.
Predsjedavajući Savjeta ministara upoznao je prisutne da je od početka ove godine u BiH ukupno ušlo 7.300 migranata od kojih je 6.500 izrazilo namjeru za traženjem azila, dok je samo 650 i formalno podnijelo taj zahtjev i dodao da je, poređenja radi, prošle godine broj migranata bio tek 766.
On je istakao važnost ove teme jer BiH, bez obezbjeđenja zajedničkih rješenja, adresiranja izazova koje ovakvi migracioni tokovi podrazumijevaju te pomoći EU u materijalno-tehničkom i stručnom smislu neće biti u mogućnosti adekvatno odgovoriti u slučaju povećanog priliva migranata.
Prema njegovim riječima, ovaj problem ima dva bitna aspekta koji se moraju tretirati, a to su humanitarni i bezbjednosni.
Zvizdić je zaključio da je za BiH sticanje statusa kandidata za članstvo u EU potrebno kao garant dalje stabilnosti i prosperiteta uz neophodno sprovođenje reformi i standardizaciju cjelokupnog društveno-ekonomskog poretka sa evropskim vrijednostima.
On je poručio da BiH ostaje potpuno opredjeljena za učešće u aktivnostima u okviru Berlinskog procesa i zapadnobalkanske šestorke, za jačanje međusobne saradnje u oblastima važnih za stabilnost, ekonomski razvoj, poboljšanje životnog standarda i stvaranju pozitivne političke klime u regiji.
