BiH još ne može da se riješi bezbjednosno interesantnih osoba koje su mahom iz rizičnih zemalja ilegalno prešle granicu.
Čak i kada se utvrdi identitet osoba koje u BiH nadiru bez dokumenata, matične zemlje odbijaju njihovu deportaciju, pa i dobrovoljni povratak. Repatrijacija tih lica postala je zato gorući problem, priznaju u Službi za poslove sa strancima BiH. I sve to, po običaju, iz čisto proceduralnih razloga.
"Ambasade koje su rezidentne, odnosno prisutne da li u BiH ili u susjednim nama državama, Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori, nisu u volji da postignu bolju saradnju sa nama, odnosno sa Službom za poslove sa strancima", kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Služba bi, upozoravaju bezbjednjaci, zato morala oštrije da odgovori državama koje ne pristaju na potpisivanje sporazuma o readmisiji. Na sve to, smještaj ilegalnih stranaca ne samo da novčano košta imigracione centre, već predstavlja i svojevrsno leglo ekstremizma.
"U suštini prijetnja po nacionalnu bezbjednost zemlje, jer ne znamo s kim imamo problem. Imajući u vidu zemlje iz kojih oni dolaze, u kojima se vode ratovi, zemlje u kojima su mnogi učestvovali kao 'psi rata' , plaćenici, kao teroristi. Oni mogu, zaista, bezbjednosnu prijetnju", poručuje Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu.
Pojedine države očigledno koriste pravne praznine da bi se riješile bezbjednosnih prijetnji u sopstvenim granicama.
Pravnici upozoravaju i da je BiH kao članica Savjeta Еvrope ima obavezu da poštuje propisanu humanitarnu zabranu za prisilnu deportaciju lica bez obzira na razloge njihovog boravka.
"Ukoliko bi takvim licima deportacija predstavljala izlaganje bilo kakvoj opasnosti po tjelesni integritet, život i neko njihovo dobro, BiH u tom slučaju zbog obaveza koje ima prema Еvropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava ne bi bila u mogućnosti da ta lica protjera, odnosno deportuje iz države", kaže Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava.
Ako je za utjehu, u prethodne dvije godine iz BiH protjerano je više od 5.700 ilegalnih stranaca. Najviše ih je bilo iz Alžira, Maroka, Turske i Pakistana.
