Hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, na sastanku sa ministrom pravde BiH, kaže da je, za sada, glavni problem to što je teško utvrditi vlasništvo nad nekretninama.

"Temelj će biti ugovori koji je Republika Hrvatska ranije zaključila sa Slovenijom i Makedonijom, a dalje je na stručnim timovima je da nađu rješenje. Trenutni problem je stanje u zemljišnim knjigama u Hrvatskoj, gdje subjekti upisani u knjige više ne postoje ili je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja subjektu koji više pravno ne postoji - Na bh. vlastima je  utvrđivanja vlasništva objekata koji se nalaze na prostoru  Hrvatske", kažu iz Ministarstva pravde BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić, ipak, smatra da novi sporazumi uopšte nisu potrebni da bi imovina bila vraćena, Hrvatska je objekte u vlasništvu BiH čak davala u zakup. Predsjedništvo BiH ranije je donijelo i zaključke da se zaštiti bh-imovina, kroz zaduženja BH - Pravobrailaštva, ali i Savjeta ministara.

Od više od 200 objekata BiH u Hrvatskoj, 63 objekta pripadaju Republici Srpskoj.

"Ta imovina mora da pripadne nama jer je to naša imovina. Hrvatska mislim da se nije nosila korektnim motivima za takva rješenja koja je uspostavila da daje tuđu imovinu u zakup. Mogla je natjerati vlasnike imovine da nešto riješe", kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

"Bosna i Hercegovina je na bazi sporazuma o sukcesiji vratila imovinu Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Hrvatska nije vratila imovinu Bosne i Hercegovine na teritoriji Hrvatske, što znači da nije potreban nikakav novi bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako se to pokušava neopravdano nametnuti u javnosti", rekao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu.

Ustavnom sudu Republike Hrvastke upućena je i apelacija za ocjenu ustavnosti Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojim je BiH zabranjeno upis imovine na njenoj teritoriji na BiH. ATV-u u Pravobranilaštvu BiH pojašnjavaju da će iscrpiti sva pravna sredstva, ali ne očekuju mnogo od mirnog rješavanja spora.

"Formalnopravno postoji mogućnost da se predmetno pitanje, odnosno spor rješava pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili određenim Arbitražnim sudom. Za ovo je neophodno da se prethodno obezbijede odgovarajuće pretpostavke, uključujući i odluke od strane nadležnih organa .Pravobranilaštvo BiH zastupa državu u određenom broju pokrenutih postupaka po tužbama za povrat imovine u Republici Hrvatskoj", ističu iz Pravobranilaštva BiH.

Arbitraža je, u svakom slučaju, krajnja mjera vraćanje imovine. Pravobranilaštvo BiH nekoliko puta je uspijevalo da vrati imovinu na hrvatskoj teritoriji, ali samo pred prvostepenim sudom.