Posjeta zamjenika direktora američke Centralne informativne agencije (CIA) Vona Bišopa Sarajevu nosi višak informacija. Nije bio to tek protokolarni susret sa direktorom OBA (Obavještajno-bezbjednosne agencije) Osmanom Mehmedagićem i rukovodiocima „ostalih“ policijskih agencija. Bišop je došao da bi donio preporuku o amnestiji, ili možda nekom uručio katil ferman? Ni u jednom ni u drugom slučaju ne bi bio usamljen među rukovodiocima CIA, bar kada je o Bosni reč.

PROPUSNICA ZA RATIŠTE 

Sarajevo su i ranije posjećivali visoki funkcioneri CIA. Posljednji put to je bilo 2016. kada je ovaj grad pohodio DŽon Brenan, u to vrijeme direktor CIA. Njegovom dolasku u Sarajevo prethodilo je pismo, upućeno godinu dana ranije, predsjedavajućem Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću. Pismo je bilo pravi „katil ferman za Almira DŽuvu“, tadašnjeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije.

Službenim ali nimalo prijatnim tonom Brenan je pohvalio saradnju sa DŽuvom, vjerovatno misleći na zajedničke obavještajne operacije u kojima je OBA vrbovala i mobilisala, a CIA, tokom 2012. i 2013. godine, „bezbjedno“ i precizno, uputila više od 300 zavedenih, asocijalnih, siromašnih Bošnjaka u džihad, na krvavo ratište Sirije.

Da ubijaju ili da budu ubijeni u džihadu, koji je u ime svih sebi lojalnih muslimana objavila Amerika.

Glavni obavještajac Sjedinjenih Američkih Država otvoreno je istakao da CIA očekuje da bude konsultovana o izboru novog rukovodstva OBA, a rezultat iskazane želje bilo je imenovanje Mehmedagić Osmana Osmice na čelo Obavještajno-bezbjednosne agencije. Brenan će Osmicu službeno posjetiti tačno godinu dana kasnije, a ciljevi i razlozi posjete postali su jasni tek naredne godine, kada je borba protiv terorizma postala zabranjena djelatnost, sve gurnuto pod tepih a mnogi zločinci, teroristi i džihadisti, povezani sa Bosnom i Hercegovinom, obrisani sa lista i potjernica Ujedinjenih nacija i Interpola.

Jedino ispravno tumačenje posjete Bišopa, aktuelnog zamjenika direktora CIA, jeste ono u kontekstu dalje zloupotrebe bezbjednosnih agencija u cilju prikrivanja terorističke prijetnje. Taj pravac razmišljanja vodi ravno do Nusreta Imamovića, šefa Maoče i Dubnice, najvažnijeg vehabije Bosne i Hercegovine i jednog od najopasnijih terorista današnjice. Ako je vjerovati Savjetu bezbjednosti UN.

SPASAVANJE VOJNIKA NUSRETA 

Na najnovijoj konsolidovanoj listi sankcija Savjeta bezbjednosti od 28. 4. 2019. Imamović se nalazi na 84. strani. Piše da je vjerovatno rođen ili 26. sep. 1971. ili 26. sep. 1977. u selu Miljanovci, opština Kalesija. Posjeduje dva pasoša BiH, gotovo identičnih serijskih brojeva: pasoš br. 349054 i pasoš br. 3490054.
NJegova adresa je u Siriji. Od aprila 2015. lider je i komandant u formacijama Nusra fronta u zoni Idliba. Savjet bezbjednosti UN uputio je Interpolu obavijest o Imamoviću, ali su Interpol BiH i OBA raspisali plavu, a ne crvenu potjernicu, i to bez bilo kakve fotografije 

U međuvremenu je Interpol tu stranicu sa beznačajnom plavom potjernicom za Imamovićem uklonio i nije joj moguće pristupiti. U toku je akcija klasičnog čišćenja i uklanjanja tragova, na isti način na koji su uklonjene i obrisane sve informacije o djelovanju i ratovanju u BiH oko sto terorista, pripadnika odreda El Mudžahid i oficira Al Kaide koji su učestvovali u ratnim zločinima u BiH, ali i u mnogim terorističkim akcijama u svijetu. 

U posljednje tri godine sa potjernica i listi sankcija uklonjene su i desetine lažnih humanitarnih organizacija. Da li dolazak Bišopa može značiti osiguravanje uslova za bezbjedan povratak Nusreta Imamovića u zemlju, BiH?
„On sarađuje sa našom službom, preko Amerikanaca“, rekao mi je jedan uticajni Bošnjak, bezbjednjak.

U stvari, prava istina je sljedeća: Nusret Imamović je saradnik i vlasništvo Amerikanaca, a OBA ga podržava kao obični kontraobavještajni servis u prljavom poslu indoktrinacije i mobilizacije mladih Bošnjaka u ratove.
Imamović je rođen 26. septembra 1971. godine u mjestu Lipovica (a ne Miljanovci) kod Kalesije. U Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu a tokom rata bio pripadnik odreda El Mudžahid. Nakon rata otišao je u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje navodno diplomira na Fakultetu za šerijatsko pravo. Potom se vraća u BiH. Živio je neko vrijeme u Zavidovićima, da bi se 2006. preselio u Gornju Maoču. Naredne godine nakon sumnjive smrti šejha Jusufa Barčića, Imamović ga naslijeđuje i postaje vođa selefija u BiH. Uz američku podršku jednako kao i podršku tadašnjeg tuzlanskog muftije a današnjeg reisul-uleme Husejna ef. Kavazovića, Maoča postaje vehabijsko uporište. On kontroliše radikalni, islamski veb-portal: www.putvjernika.com

U pismu koje nastaje u Siriji 2015. jasno iznosi svoje opredeljenje za Al Kaidu i Eimana Zavahirija a protiv ISIL-a i Ebu Bekr el Bagdadija. I u drugim člancima koje objavljuje ovaj portal jasno se definiše islamistička struktura koja pripada Al Kaidi.

POŽELJNO ISKUSTVO VEHABIJE 

Gornja Maoča dolazi u fokus javnosti 1. 2. 2010, kada je u policijskoj akciji „Svjetlost“ izvršen pretres kuća poznatih selefija. Portparol tužilaštva BiH Boris Grubešić je tada izjavio za medije da je reč o najvećoj policijskoj operaciji u BiH od završetka rata i da u akciji učestvuje 600 policijskih službenika. Rekao je i da je u akciji zaplijenjena veća količina vatrenog i hladnog oružja, CD-i, kompjuteri i dokumentacija koja će se koristiti kao dokazni materijal, te da su uhapšeni: 39-godišnji Nusret Imamović, 34-godišnji Eldin Imamović, 25-godišnji DŽemal Kazaferović i još četiri muškarca.

"Postoji osnov sumnje da su imenovana lica od 2002. do 2010, djelovanjem u okviru tzv. vehabijske zajednice formirane na području Gornje Maoče, u opštini Srebrenik, organizovala zločinačku organizaciju čiji je cilj bio da upotrebom ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokušaju promijeniti ustavni poredak BiH ili da svrgnu njene najviše institucije, te da na isti način pokušaju otcijepiti dio teritorije BiH“, piše u saopštenju FMUP-a.

To je bilo sve: optužnice nikada nisu podignute, suđenja nije bilo, samo izuzetna promocija novog lidera Maoče i njegovih saradnika. Ko da posumnja u njih poslije toga!

Nakon pokretanja talasa poraženih vojnika Islamske države prema BiH, a koji na Zapadu lažno nazivaju migrantima, jasno je da se priprema destabilizacija Balkana. Za tako nešto poželjno je iskustvo i ugled džihadiste, borca iz Sirije, vehabije iz Maoče. Nusret Imamović zato se mora vratiti u BiH a s njim i više stotina njegovih i američkih džihadista – lojalnih boraca. Teško vrijeme čeka Bosnu i Hercegovinu.

(Pečat)