Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zatražio je reakciju od međunarodnih zvaničnika koji su učestvovali u stvaranju političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te političkog sporazuma o Gradu Mostaru, jer osim formalne inicijacije pregovora, još nema napretka u sprovođenju odluke Ustavnog suda BiH o predstavljanju konstitutivnih naroda.
Čović, koji je predsjednik HNS-a, u pismu upućenom ambasadorima navodi da je društvo u BiH danas više podijeljeno nego prije četiri mjeseca kada je Sporazum potpisan i da su male šanse da će uopšte doći do njegovog sprovođenja.
On navodi da nedostatku spremnosti svjedoče izjave i medijski procesi kojima se otvoreno govori protiv vrijednosti sporazuma, a Hrvati se nazivaju nacionalnom manjinom i prijeti im se nametanjem političkih predstavnika na svim nivoima.
- Na djelu je otvorena kampanja protiv ustavne pozicije Hrvata, njihovih Ustavom garantovanih ljudskih, građanskih i političkih prava. Mi Hrvati, kao konstitutivan i ustavotvoran narod u BiH, ne možemo i nećemo tolerisati takav odnos, kršenje Ustava niti ćemo pristati na neustavna rješenja koja se nameću - naveo je Čović u pismu upućenom šefu misije EU u BiH Johanu Satleru, visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku, te ambasadorima SAD, Velike Britanije i OEBS-a Eriku Nelsonu, Metju Fildu i Ketlin Kavalek.
Čović u pismu ističe da od njih kao stranih diplomata, koji su na određeni način garanti provođenja potpisanog sporazuma u Mostaru, očekuje reakciju u smislu podrške zaštiti ustavnog poretka, Dejtonskog mirovnog sporazuma, političke stabilnosti BiH i pronalaska kompromisnog rješenja za provođenje preuzetih obaveza u smislu izmjena Izbornog zakona BiH od juna 2020. godine.
Čović ističe da su izbori za Grad Mostar izdvojeni izvan redovnog ciklusa, što ponovo šalje pogrešnu sliku i otvara dodatni prostor za manipulacije izborima u tom gradu, koji je važan centar za sve stanovnike regije, a u njemu su i sve institucije hrvatskog naroda i on za Hrvate ima poseban kulturni i društveni značaj, piše "Večernji list", izdanje za BiH.
U pismu Čović podsjeća da su se potpisinice, a to su SDA i HDZ u Sporazumu obavezale na sprovođenje svih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje nameću otklanjanje nejednakosti i diskriminacije, regulaciju pitanja političkog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima, te ugradnju preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS i Venecijanske komisije u izborno zakonodavstvo.
- Sve navedene stavke, u skladu sa Sporazumu, treba završiti do kraja ove godine. Ipak, uprkos jasno preuzetim obavezama, naše iskustvo, svakodnevno potvrđeno u praksi, jest da SDA i njegovo rukovodstvo ne žele realizovati dogovoreno, već pribjegavaju različitim taktikama kupovine vremena, svjesno izbjegavajući i ignorišući preuzete obaveze - naveo je Čović u pismu.
Čović navodi da je BiH postkonfliktno i duboko podijeljeno društvo, te je zbog toga organizovana kao konsocijacijska demokratija.
- Ustavni sud BiH u svojoj odluci o legitimnom predstavljanju nije mogao zanemariti tu činjenicu, ali se ona svjesno zanemaruje u javnom diskursu i time dezavuira i dijeli javnost. Konsocijacija ne perpetuira sukobe i podjele, već ih adresira i rješava. Onemogućava hegemoniju, represiju i majorizaciju jednog naroda nad drugima. Dakle, imamo sistem koji je postavljen s vrlo jasnom svrhom i ciljevima. Naravno, takav sistem, kao i svaki drugi, podrazumijeva dobru volju, spremnost na dogovor i predanost njihovom poštivanju, što već duže vrijeme nedostaje - navodi se u pismu.
