Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da se Republika Srpska ponaša legalistički, poštujući slovo Ustava, i da je konstantan njen stav da ne može neko biti iznad demokratski izabranih institucija i stavljati se u ulogu superiornosti u odnosu na one koji su izabrani na demokratskim izborima.
Cvijanovićeva je naglasila da je to prednost Republike Srpske, da Republika Srpska može da egzistira bez ikakvih problema u okviru BiH i da treba uporno raditi na jačanju institucija Srpske.
Ona je istakla da je za nju Republika Srpska okvir, garancija za postojanje i nešto što treba čuvati i njegovati, te poručila da je važno da se svi u BiH pridržavaju Ustava i ustavnih odredaba.
"Republika Srpska može da egzistira bez ikakvih problema u okviru BiH. Ako drugi žele da prihvate da na miran način živimo sa ostalima, mi sa tim nemamo nikakav problem, ali ukoliko ne žele i ako stalno prijete oduzimanjem nadležnosti, političkim tenzijama i igrama, mi moramo imati institucionalni odgovor u okviru Srpske", poručila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su problem u BiH silne modifikacije, prevare, zloupotrebe onoga što piše u Ustavu da bi se došlo do neke države na koju nije data saglasnost, te dodala da su veoma jasni akteri čija su nastojanja da na svaki način umanje ustavni kapacitet Republike Srpske, da smanje uticaj Srpske i od nje naprave ljušturu.
"To je prepoznato među mnogobrojnim bošnjačkim političkim partijama, kao i dijelu onih koji pripadaju međunarodnom faktoru u BiH i zajedno sa bošnjačkim akterima rade na tome da bude razvlašćen ustavni kapacitet Republike Srpske, da bi nadležnosti bile prenošene na nivo BiH, da bi se na neki način nadopunilo ono što oni smatraju da nedostaje BiH", rekla je Cvijanovićeva večeras za RTRS.
Prema njenim riječima, u BiH postoje neslaganja o mnogim pitanjima i zbog različitih tumačenja i neslaganja došlo se u zbrčkanu, tešku i lošu situaciju, u stanje neriješenosti, gdje nedostaje povjerenja.
Cvijanovićeva je kao primjer različitih tumačenja navela Dejtonski mirovni sporazum za koji Republika Srpska smatra da je trajno stanje kada je riječ o verifikaciji Republike Srpske u okviru tog sporazuma i Srpskoj je u interesu da takvo stanje zadrži.
S druge strane, rekla je Cvijanovićeva, pojedini smatraju da je Dejtonski mirovni sporazum privremena kategorija koja treba da ih dovede do neke imaginarne države, za šta je sigurna da se neće desiti.
Ona je istakla da je trajna kategorija ono što je potpisano u Dejtonu, da bi u BiH bio mir i postojao ustavnopolitički sistem koji je dao mogućnost da se radi, sarađuje, živi zajedno.
"Ključno je to da smo dali saglasnost na ono što je rekao Dejton. Tu nema proizvoljnog tumačenja, svi treba da primjenjujemo ono što u tom sporazumu piše. Na ono što su manipulacije koje su pratile Dejton, navodno njegovo sprovođenje, mi nismo davali saglasnost", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da neslaganja postoje i o ulozi dosadašnjih visokih predstavnika u BiH, pa i sada Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne prihvata kao visokog predstavnika jer nije prošao propisanu proceduru.
"Ne slažemo se ni o blokiranju projekata važnih za građane i ponosna sam što u Republici Srpskoj nikada nismo imali primisli, a kamoli ideju da nekome treba blokirati neki projekat. S druge strane u Federaciji BiH imate potrebu političara da blokiraju sve što je važno za Republiku Srpsku, ali se ni tu nisu zadržali, pa su im smetali i projekti koje realizuju naše susjedne države. To na svaki način pokazuje koliko se razmimoilazimo o određenim pitanjima", ukazala je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je navela da ima pitanja koja veoma lako prolaze, donesenih bitnih odluka i projekata, ali da postoje i neslaganja.
"Ne slažem se sa mojim kolegama koji kažu da na nivou BiH treba donijeti zakon o gasu, zato što su energenti primarno u nadležnosti entiteta, a u okviru Savjeta ministara možemo da imamo tu koordinirajuću tačku", istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je ponovila da se Republika Srpska ponaša legalistički, poštujući sve zakone koji su proistekli iz Ustava i neće odustati od sebe, od svojih nadležnosti, i spremna je da radi sa svima u okviru BiH, regiona i globalno.
"Srpska želi da uspije, dok sa druge strane partneri koče projekte, jer ne žele da uspije, kako bi neko u svijetu rekao da onda sve treba centralizovati", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je more primjera decentralizovanih država koje odlično funkcionišu danas u svijetu, čak i u EU.
"Mi želimo da budu uspješna oba entiteta, pa konačno i BiH koja je sastavljena od tih entiteta, ali ne mogu se stalno tražiti neke sankcije i maltretirati", poručila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da Republika Srpska nema problema sa likvidnošću i kreditima, da ništa nije rađeno napamet, kao i da je Vlada pažljivo planirala svoja zaduženja. Ona je istakla da mnogi političari iz FBiH tvrde da je lakše funkcionisati i pokrenuti posao u Srpskoj, što je ostvarivo uz dobru volju.
"Spadamo u najmanje zadužene u cijelom regionu. U otplatnom planu imate teže godine, ali sve se rješava", rekla je Cvijanovićeva i podsjetila da je Vlada Srpske povećavala plate i penzije, kao i da je FBiH Srpskoj dužna za penzioni fond.
Cvijanovićeva je poručila da je za građane Republika Srpska svetinja, garant stabilnosti, mira, okvir za normalan porodični i kolektivni život, ali i da se neki političari iz Srpske nisu mogli oduprijeti pritisku sa strane i plaćali su svoj dug preko srpskog kolektiviteta.
Cvijanovićeva je rekla da je u "moru" pritisaka i laži koje se plasiraju o Republici Srpskoj i zloupotrebama slova Ustava ponosna na Republiku Srpsku, jer odlično funkcioniše, rješava svoje probleme, ispunjava svoje obaveze prema građanima i drži se patriotske crte i svijesti o tome da je Republika Srpska - važna i da se mora očuvati.
"BiH u stanju haosa jer ne liječi sopstvene rane"
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je BiH u stanju haosa zato što neće da liječi sopstvene rane.
"Treba da počnemo da razumijemo strahove jednih i drugih i kako se to može riješiti, a ne da čekamo nekoga ko nas drži u stanju eksperimenta", poručila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da ima problem sa političkim izrazom koji hoće da mijenja BiH na neustavan način, mimo Ustava i onoga što je interes sva tri naroda koji tu žive i drugih građana, te da joj nije problem da to kaže u Savjetu bezbjednosti UN.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH rekla je da je zadovoljna nastupom koji je nedavno imala na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u NJujorku.
Cvijanovićeva je rekla da je njena obaveza kao nekog ko živi u BiH i koga su građani ubjedljivo izabrali na izborima da u Savjetu bezbjednosti UN kaže kako vidi situaciju u BiH i šta su glavni problemi i kočnica.
Ona je rekla da je izašla iz sale za vrijeme obraćanja Kristijana Šmita u Savjetu bezbjednosti UN i da poštuje stavove institucija Republike Srpske da ne priznaju legitimitet Šmita jer nije prošao predviđenu proceduru i nije verifikovan u Savjetu bezbjednosti UN.
"Godinama gledamo manipulativni pristup ljudi koji u nekim ulogama tamo dolaze da prezentuju stvari o BiH. Ne mislim da neko ko je neizabrani pojedinac može da ima prioritet u odnosu na demokratski izabrane pojedince i ne smatram da je Šmit iznad mene ili iznad bilo kojeg drugog političara kojeg su građani izabrali, jer je to nenormalno, neprirodno i prilično kontraproduktivno za BiH zbog čega ona nazaduje", rekla je Cvijanovićeva večeras za RTRS.
Ona je naglasila da je BiH stalno u haosu zbog visokih predstavnika koji stalno protežiraju crno-bijelu sliku, te dodala da zna šta oni pišu u tim svojim izvještajima.
"Njima uvijek treba da je neko drugi kriv, samo nisu oni koji su produkovali silne probleme u okviru BiH", navela je Cvijanovićeva i dodala da se u BiH na taj način ne može nešto disciplinovati ili urediti.
Govoreći o spoljnoj politici, Cvijanovićeva je naglasila da je jasno propisano kako stvari stoje, kao i da ne može Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara imati zakonski osnov da radi ono što su do sada radili nelegalno.
Ona je podsjetila da su ustavne nadležnosti jasno poslagane i da Ministarstvo inostranih poslova treba imati svoje normativno uređenje kroz stabilan zakon, koji će biti realan, ali bez uzurpacije ovlaštenja.
"Ne možete kreirati stav i rješenje. Vi ga dobijate od tročlanog Predsjedništva BiH i onda ga prosljeđujete dalje prema onima koji to treba da iskomuniciraju u datom mjestu", dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ne teži se ka savršenstvu, ali ukoliko se Predsjedništvo nije dogovorilo, zašto bi prema nekoj misiji ili ambasadi išla neka instrukcija koja je suprotna stavu jednog od članova Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva smatra da svi u BiH konačno trebaju početi da pričaju, kako bi se našlo nešto zajedničko, a to je da se ne koči ništa od projekata bilo gdje.