Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović potvrdila je da je na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH razgovarano o razgraničenju BiH sa Srbijom i Hrvatskom, te da tu nema nikakvih tajnih ili novih zahtjeva nego se o ovim pitanjima traže informacije od nadležnih tijela, prvenstveno Komisije za granicu.
Cvijanovićeva je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu rekla da od Komisije očekuju da vide dokle se došlo kad je u pitanju vođenje razgovora i pregovora o postizanju saglasnosti za prijedlog potencijalnog ugovora o granicama kad je u pitanju Srbija.
"Potrebno je da nam se ta informacija dostavi u narednih 30 dana. Drugi zaključak se odnosi na činjenicu da postoji potreba koju su iskazali članovi Predsjedništva BiH da se u roku od 90 dana dostavi informacija iz Savjeta ministara o eventualnim otvorenim bilateralnim pitanjima sa Srbijom", navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je sve to dovelo do pitanja granice sa Hrvatskom, odnosno teme koja ima svoj predistorijat.
Prema njenim riječima, još 1999. godine došlo se do dogovora o prijedlogu kako bi trebalo to da izgleda, a nakon toga vršene su određene konsultacije s obzirom na to da je bilo nesaglasnosti u vezi sa područjem Kostajnice, odnosno rijekom Unom.
"Ono što se posebno pojavilo kao problematično jeste granica na moru, koja je isto tako potencirana još u onom periodu kada su se vodili razgovori oko Pelješkog mosta. Hrvatska iz tog razloga nije željela da ratifikuje taj sporazum", navela je predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva je istakla da postoji prijedlog ugovora, kao i određene korekcije koje su naknadno napravljene kada je u pitanju granica na rijeci Uni, što bi trebalo da se kroz sporazum o primjeni na određeni način verifikuje i da se to onda usvoji u parlamentima BiH i Hrvatske.
"U Saboru Hrvatske, nažalost, nije postojala spremnost da se to uradi. Ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković obavijestio nas je da je o ovom pitanju vodio razgovore u Zagrebu i da je naišao na određeno razumijevanje da se ovim temama treba baviti i ubuduće", navela je ona.
Cvijanovićeva je naglasila da je priča o granici sa Srbijom još dalja, jer ne postoji prijedlog, ali je iskazana želja institucija BiH da se dođe do informacije gdje se sada nalaze ti razgovori i da li ima nekih razgovora o ovom pitanju.
Republika Srpska je, kroz sve godine od nastanka, uspjela sačuvati Ustav, čime je pokazano da može da funkcioniše i u teškim periodima kada je trebalo braniti slobodu, ali i u današnjim vremenima, koja imaju svoje posebne zahtjeve, ocijenila je predsjedavajuća i srpski član Predsjedništva BiH.
Ona je novinarima u Istočnom Sarajevu rekla da je Ustav Republike Srpske usvojen prije 31 godinu potvrda onoga što se govori i na šta je mnogo puta ukazano, a to je da je Srpska nastala u miru i da je donošenjem Ustava uspostavljen njen ustavno-politički sistem mnogo prije početka ratnih dešavanja.
"Republika Srpska je dobila svoj Ustav i na osnovu njega počela da uspostavlja svoj institucionalni sistem koji je bio funkcionalan, operativan i koji je radio sve ono što treba da rade takvi sistemi", navela je Cvijanovićeva, povodom predstojećeg navršavanja 31 godine od usvajanja najvišeg pravnog akta Srpske.
Ona je naglasila da Republika Srpska izvršavanjem svojih ustavnih zadataka čuva ono što je statusno najvrednije, a to je njen status.
Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.
