Cvijanovićeva je, kada je riječ o BiH, istakla da hidroenergetika predstavlja ogromnu razvojnu šansu, te jednu od strateških i još nedovoljno iskorištenih privrednih grana.

"U skladu sa tim, naši razvojni planovi za budućnost u velikoj mjeri počivaju upravo na investicijama u sektoru energetike čiji je značaj u globalnim okvirima danas veći nego ikada u prošlosti. Nažalost, u BiH kratkovidni politički interesi prečesto imaju primat nad elementarnom ekonomskom logikom", ukazala je Cvijanovićeva, obraćajući se na Konferenciji o srednjoročnom pregledu sprovođenja ciljeva akcije "Voda za održivi razvoj" za period 2018-2028. godine.

Ona je navela da su zbog toga mnogi važni hidroenergetski projekti, koje Republika Srpska namjerava realizovati zajedno sa Srbijom, predmet besmislenih opstrukcija i blokada od pojedinih političkih aktera.

"Ipak, to ne umanjuje našu opredijeljenost da u maksimalnoj mjeri, za opšte dobro, iskoristimo hidropotencijale koji su naša velika razvojna šansa i komparativna prednost. Svakako, korišćenje hidropotencijala u razvojne svrhe podrazumijeva i visok nivo svijesti o neophodnosti očuvanja životne sredine.

Na putu razvoja, dužni smo da težimo očuvanju prirodnih potencijala, jer ukoliko ugrozimo našu planetu, narušimo klimu i ekosistem, zagadimo naša mora, rijeke i jezera, dovešćemo u pitanje sopstvenu egzistenciju", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala na ovom skupu da ograničenost prirodnih resursa i njihova ubrzana potrošnja predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice.

"Posebno jer je riječ o temi za koju možemo reći da joj, s obzirom na njen neprocjenjiv značaj, nikada ne možemo posvetiti toliko pažnje koliko zapravo zaslužuje", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da se u svijetu, koji od kraja prošle godine naseljava više od osam milijardi stanovnika, pitanje resursa, njihove racionalne upotrebe i ravnomjerne distribucije, nameće kao prioritetno, te zahtijeva od država, međunarodnih organizacija i drugih subjekata brze odgovore i održiva rješenja.

"Potreba za pronalaženjem održivog rješenja utoliko je veća kada je riječ o vitalnom, esencijalnom i nezamjenjivom resursu kakav je voda. Ilustracije radi, kada bi se kompletna zaliha svjetske vode stavila u bokal od četiri litra, pitka voda koja nam je na raspolaganju stala bi u jednu kašiku", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, to dodatno ukazuje na obavezu odgovornog i racionalnog korišćenja vode, čak i u onim dijelovima svijeta koji nemaju problem sa njenim nedostatkom.

"Voda je oduvijek bila višedimenzionalan resurs, a njena upotrebna vrijednost uveliko je prevazilazila funkciju zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba. Neprocjenjiva je važnost vode za očuvanje naše životne sredine, regulaciju klimatskih uslova, kao i za održiv ekonomski razvoj, pogotovo u oblastima kao što su poljoprivreda, industrija i energetika", navela je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Ona je naglasila da je modernizacija sektora vodnih usluga strateški prioritet BiH u oblasti zaštite okoline i neophodan korak u pravcu integracije zemlje u EU.

Suštinski, dodala je Cvijanovićeva, podrška je i sprovođenju Agende održivog razvoja do 2030. godine.

"Osim toga, modernizacija sektora voda u BiH zahtijeva izrazito velika ulaganja, koja iziskuju značajnu međunarodnu finansijsku podršku. S ciljem da se obezbijedi dugoročno održiva podrška, posebno u ulaganja u oblasti infrastrukture, ključni međunarodni razvojni partneri u zemlji - poput EUD, EBRD, EIB, Svjetske banke, UNDP, te ambasada Švajcarske, Švedske i Češke - osnovali su još 2020. godine Savez za vode BiH", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su ovi međunarodni razvojni partneri izrazili spremnost da koriste Savez za vode BiH kao savjetodavnu i koordinacionu platformu s ciljem podrške institucijama BiH u modernizaciji sektora vodnih usluga, onako kako su zacrtani u Zajedničkoj viziji za unapređenje vodosnabdijevanja i osavremenjivanje upravljanja otpadnim vodama u BiH /2021-2028/.

Na temelju ovakvog zajedničkog pristupa, pojasnila je Cvijanovićeva, Savez za vode BiH nastavlja da sarađuje sa vlastima u BiH i podržava njihove napore u sprovođenju neophodnih reformi i sistemskih promjena i daljeg usklađivanja sa EU regulativom u sektoru vodnih usluga.

Prema njenim riječima, nestašica vode, njeno zagađenje i poplave u mnogim dijelovima svijeta doprinose tome da rizici povezani sa vodom godinama unazad budu na samom vrhu liste najvećih globalnih prijetnji.

"Oko jedne četvrtine svjetskog stanovništva i dalje nema pristup uslugama pitke vode kojima se sigurno upravlja, dok skoro četiri milijarde ljudi ili gotovo polovina naše populacije, nemaju sanitarne usluge kojima se bezbjedno upravlja.

Poražavajuće i strašno zvuči podatak UNICEF-a prema kojem je 2015. godine oko 300 hiljada djece mlađe od pet godina preminulo zbog loših higijenskih uslova i neadekvatne vode za piće. Ne smijemo ignorisati ovako užasne tragedije koje se širom svijeta svakodnevno dešavaju", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ovo nije izazov koji pojedinačne države mogu samostalno prevazići, te da je zato potrebno uložiti dodatne zajedničke napore kako bi u narednim godinama svi ljudi imali pristup pitkoj vodi, kao i odgovarajuće sanitarne uslove.

"Veoma je važno što i danas, na Svjetski dan voda, imamo priliku da diskutujemo o ovim izazovima, jer sam svjesna da od njihovog prevazilaženja zavise brojni ljudski životi, a dugoročno gledano i sudbina naše planete.

Ako postoji cilj koji treba da nas ujedini, bez obzira na sve druge globalne izazove, razlike i međusobne rivalitete, onda je to obezbjeđivanje dovoljno količine vode, kao i adekvatnih sanitarnih uslova za sve ljude na svijetu", izjavila je Cvijanovićeva.

Zahvalivši na svemu što se radi i preduzima u vezi sa ovom temom, kao i na prilici da se obrati, Cvijanovićeva je rekla da je privilegija danas biti ovdje i diskutovati o temi koja je suštinski važna za cijeli svijet, a slobodno se može reći i za budućnost čovječanstva.