Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH jedini način za završetak krize koja postoji u funkcionisanju ove pravosudne institucije.
Prema njenim riječima, da su strane sudije štitile kredibilitet suda i Ustav, umjesto što su kreirali nova ustavna rješenja, ovo pitanje ne bi bilo toliko visoko pozicionirano na političkoj agendi, prije svega u Republici Srpskoj.
"Međutim, ta loša praksa u kojoj se više napada Ustav, nego što se štiti, i gdje su se donosila rješenja koja su odudarala od onoga što je Ustav predvidio i na šta je Republika Srpska dala saglasnost, dovelo je do toga da je ovo postalo toliko važno i teško pitanje", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je u okviru 14 ključnih prioriteta koje je pred BiH postavila ЕU rečeno da se mora izvršiti reforma Ustavnog suda, navodeći da se vlast prvo treba vratiti domaćim strukturama, te definisati i zakonom urediti kako treba da funkcioniše Ustavni sud.
"Trebalo bi da ima i prakse koja će vratiti vjeru ljudi u ono što radi taj sud. Niz pogrešnih stvari je doveo do toga da je to zaista teško pitanje koje izaziva visoku političku temperaturu i nametnulo se kao jedno od prioritetnih", navela je Cvijanovićeva.
Govoreći o izjavama Kristijana Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona, kao i o kažnjavanju onih koji 9. januara budu proslavljali Dan Republike Srpske, navodeći određene odluke Ustavnog suda o ovom pitanju, Cvijanovićeva je podsjetila da je sudija iz Makedonije u Ustavnom sudu BiH presuđivala i govorila da je 9. januar štetan zbog povezanosti sa vjerskim praznikom, što on nije.
"Ovdje se radi o Danu Republike, a to što se poklapa sa vjerskim praznikom je potpuno druga dimenzija. U isto vrijeme, taj sudija dolazi iz zemlje u kojoj je upravo vjerski praznik, Ilindan, Dan državnosti. To su nevjerovatne nelogičnosti", izjavila je Cvijanovićeva za "Srpskainfo".
Ona je dodala da je odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar proglasi neustavnim bila politička odluka kako bi se zadovoljile političke ambicije bošnjačke elite, navodeći da ona nije utemeljena ni u pravu, ni u Ustavu.
"Posebno ako uzmete u obzir to da BiH nema zakon o praznicima. Da smo se o tome mogli dogovoriti, mi bismo se dogovorili. Sve to je ostalo u nadležnosti entiteta koji organizuju praznike", istakla je Cvijanovićeva.
Govoreći o najavi Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona, Cvijanovićeva je naglasila da je protiv bilo kakvog nametanja, čak i onda kada su visoki predstavnici imenovani u skladu sa propisanom procedurom, navodeći da oni nisu dobili mandate da nameću zakone, mijenjaju Ustav, smjenjuju ljude, ostavljaju ih bez ličnih dokumenata i uskraćuju im pristup poslovima.
"To je nakaradno i dio jednog potpuno pogrešnog razvojnog puta BiH, zbog čega se danas nalazimo u bespuću i beznađu. Nije to samo stvar onoga što su radile domaće institucije, već i u velikoj mjeri ono što su radili razni visoki predstavnici. Nema nametanja i ono je apsolutno neprihvatljivo iz više razloga", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da Šmit, ukoliko je mislio da će nekoga smijeniti, to neće uraditi, ističući da su izabrani političari na izborima dobili obavezu da u ime naroda obavljaju određenu funkciju.
"Nema Kristijana Šmita ili nekog drugog ko to treba da uskrati", dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, visoki predstavnici i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, uz bošnjačke sudije su BiH doveli do toga da je ona država koja nije predviđena Ustavom, na koji su svi u BiH dali saglasnost.
"Onda nas sankcionišu na osnovu navodnog nepoštovanja Dejtonskog sporazuma, a kada pogledate šta piše u tom sporazumu i šta imamo u praksi, to nema veze jedno sa drugim. Ovdje postoji more nespojivih i nelogičnih stvari, koje su štetne za BiH", istakla je Cvijanovićeva.
Govoreći o sudskom procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Cvijanovićeva je ponovila da je on samo radio svoj posao koji je propisan Ustavom, potpisujući ukaz kojim se proglašava neki zakon.
"U toj optužnici se navodi da je neko izvršio krivično djelo zato što je izvršavao svoju Ustavom propisanu obavezu. Zamislite koliko je sve to smiješno, koliko je to postalo tragično i komično", dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je istakla da želi da vjeruje da postoji jedinstvo vlasti i opozicije u Republici Srpskoj kada je riječ o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, ali i da je praksa demantovala tokom godina.
"Želim da vjerujem da naše jedinstvo postoji kada je u pitanju javna imovina, kada je u pitanju 9. januar i bilo bi dobro da postoji kada se radi o svim drugim pitanjima koja su opterećujuća za Republiku Srpsku, gdje se Srpska bori da očuva svoj ustavni kapacitet", zaključila je Cvijanovićeva.
