Oko 80 američkih diplomata je na čekanju. Svoja imenovanja pri Komitetu za spoljne poslove američkog Senata, neki čekaju skoro devet mjeseci. Za blokadu – kriv je senator Republikanaca Ted Kruz.
Ne krije da namjerno odugovlači i blokira imenovanja amabasadora, stvarajaću glavaobolje administraciji Džoa Bajdena. Koliko god negodovali ne ulazeći u Kruzove motive, osim za ambasadore, čitav proces je stvar demokratije i na tome se završava. Potpuno drugačijim aršinima međunarodna zajednica mjeri demokratiju u BiH.
Neučestvovanje srpskih predstavnika u odlučivanju u institucijama BiH, zbog nametnutog zakona i nelegitimnog visokog predstavnika, tumače potpuno drugačije, kriiveći srpsku stranu za sve što ne valja u Sarajevu.
"Ako ja prihvatim kao izabrani predstavnik srpskog naroda da neko može da prekrši Aneks 10 dejtonskog sporazuma i da nam se samoinicijativno nametne kao visoki predstavnik i da to legalizujem ja to znači da sam legalizovao da taj isti čovjek može da prekrši aneks 4 i poništi ustav BiH i da kaže donosim novi ustav kojim ću propisati da ne postoji Srpska", kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Najavljeni dolazak u BiH predsjednice Evropske komisije Ursule von der Lajen, a potom i američkih predstavnika, obećava pokušaje rješenja aktuelne krize. Jasno je da je njeno prevazilaženje jedan od preduslova za mnoge druge reformske procese. Nažalost, nekima u Sarajevu služi i kao izgovor za opstruisanje procesa. Nije tajna da uspjeh izborne reforme ponajviše zavisi o dogovoru Hrvata i Bošnjaka, što znači da bar u prvoj fazi reforme, to što Srbi ne učestvuju u olučivanju, nema faktičkoga uticaja na ovo pitanje.
U prilog rješenju krize ne idu ni neslužbene najave da bi bošnjačke stranke mogle iskoristiti određene proceduralne mogućnosti i 20. septembra održati sjednicu Predstavničkog doma bez ijednoga srpskog poslanika.
