Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Еgić rekao je da će se bez obzira na sve provokacije u Garavicama kod Bihaća, jednom od najvećih stratišta srpskog naroda, odavati počast nevino stradalima jer je to zavjet.
"Garavice su jedno od najvećih stratišta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) gdje je vršen masovni pokolj civilnog stanovništva", rekao je Еgić, reagujući na postavljanje muslimanske ratne zastave u Spomen-parku u Garavicama.
Еgić, koji je danas u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske u Garavicama prisustvovao obilježavanju 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece, rekao je da su nakon proglašenja NDH počela hapšenja i progon Srba, a od 20. juna 1941. godine bio im je zabranjen pristup Bihaću.
"Tokom juna i avgusta te godine Srbi su nakon mučenja u Kuli odvođeni u Garavice i ubijani", rekao je Еgić.
On je podsjetio da je na ovom srpskom stratištu spomenik podignut 1949. godine, a 1981. godine spomen-obilježje djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića gdje nema odgovora na pitanje ko je stradao i ko je bio krvnik.
"Srbi su 1931. godine činili 43,7 odsto stanovništva u Bihaću. Nakon Odbrambeno- otadžbinskog rata procenat Srba u Bihaću je 1,5 odsto. Dok mi odajemo počast žrtvama, oni postavljaju ratne zastave. Šta god radili, mi ćemo dolaziti", poručio je Еgić.
On je rekao da je u planu da u znak sjećanja na žrtve bude renovirana pravoslavna crkva koja je na području Republike Srpske.
"Bila je inicijativa da se na stratištu podigne spomen-kapela, ali s obzirom na okolnosti nismo sigurni da bi opstala", rekao je Еgić.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja Republike Srbije Đorđe Todorov rekao je da nakon Svesrpskog sabora Republika Srbija i Republika Srpska zajedno obilježavaju sve značajne istorijske datume.
"To je još jedan pokazatelj naše sabornosti i jedinstva i poruka da ćemo njegovati kulturu sjećanja da se ovakvi stravični i svirepi zločini ne bi ponovili nikada nikome. Moramo da se sjećamo da bismo održali svoj identitet koji je na nemalo mjesta ugrožen", istakao je Todorov.
Predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" Nebojša Kuštrinović rekao je da je u junu 1941. godine odluka ustaških vlasti bila da ništa što je srpsko ne može opstati.
"Bihać je podzemni grad Srba. Udruženje nastoji da prikupi podatke o broju stradalih jer su neke porodice u cijelosti likvidirane", rekao je Kuštrinović.
Kuštrinović je naglasio da se pošta odaje na mjestu stratišta Srba gdje je podinut spomenik, dok su na mjestu spomen-područja iz 1981. godine tada bila mitraljeska gnijezda odakle su ubijane žrtve.
Obilježavanja 83 godine od stradanja Srba u Garavicama počelo je parastosom koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović.
Vijence i cvijeće kod spomenika položili su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Еgić, kao izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministartstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja "Garavica 1941", Boračke organizacije, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Sjećanje na zločin NDH nad Srbima u Garavicama kod Bihaća se, kao istorijski događaj od republičkog značaja, obilježava u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske.
