Spor je pokrenut zbog toga što je rad navedenih energetskih postrojenja nastavljen poslije isteka trajanja perioda njihove derogacije, što je poznato kao apt-out. Ocijenjeno je da to ima negativan uticaj - zagađuje se vazduh, a čime se, kako je konstatovano, ozbiljno šteti zdravlju i životnoj sredini.

Energetska zajednica tvrdi da su se nadležni u BiH pisanom izjavom obavezali da će ova postrojenja prestati s radom 1. januara 2018., i to poslije 20.000 sati rada. Nakon toga je Energetska zajednica odobrila period derogacije.

Ukazano je da blok 4 Termoelektrane Tuzla i blok 5 Termoelektrane Kakanj mogu nastaviti s radom nakon isteka 20.000 sati samo ako ispunjavaju strože standarde direktive o industrijskim emisijama, ali da ti standardi nisu zadovoljeni.

"Parlament Federacije BiH je ranije ove godine usvojio zaključak s namjerom da se produži rad ove dvije termoelektrane do 1. januara 2028. Sekretarijat Energetske zajednice je već tada jasno istakao da ova jednostrana odluka predstavlja kršenje obaveza Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici", naglašeno je.

Takođe je napomenuto da se kontinuirano prati rad spomenutih termoelektrana.

Energetska zajednica je formirana 2006., a u njoj učestvuju Evropska unija te BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Osnovni ciljevi ove zajednice, kojoj je sjedište u Beču, su kreiranje stabilnog i jedinstvenog tržišta, razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja energentima i zaštita okoliša primjenom mjera energetske učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije.

(Klix)