Kada bi Republika Srpska i sav pošteni svijet reagovao na svaku laž o građanskom ratu u BiH koju plasiraju pojedini političari i mediji iz FBiH, niko ništa ne bi radio, nego bi samo demantovao lažne i ničim potkrijepljene podatke koji dolaze iz muslimanskih i raznih bjelosvjetskih izvora, istakla je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
"Greška i neprimjeren propust koji se desio na obilježavanju pogroma 'Oluja' u vezi sa spornom fotografijom (ne)djelo je beogradske agencije 'Pozitiv' koja je grešku i priznala, a vjerujem da će za to snositi i odgovornost. S druge strane, navikli smo da za sve što se dešava, pa i što kiša pada kada joj nije vrijeme, političkom Sarajevu i tamošnjim medijima kriv je ko drugi nego Milorad Dodik. Krajnje je nebulozno taj propust pripisivati predsjedniku Republike Srpske, koji, gle čuda nije lično pregledao svaku sliku i svu dokumentaciju koja će biti prikazana na video bimu. Možda to drugi predsjednici rade, ali eto, izgleda, nisam dovoljno informisana", istakla je Vulićeva.
Ona je izjavila za Srnu da će stoga uzavrelu sarajevsku kasabu, koja likuje nad ovim propustom i ponižava sve žrtve rata, podsjetiti samo na jedan primjer plasiranja laži iz tog "žrtvenog" Sarajeva, a to je sramni film "Kvo vadis Aida" u kojem je prikazana aposlutno lažna scena u kojoj "pripadnici Vojske Republike Srpske agresivno i veoma drsko i temeljno pretresaju Bošnjake, tada muslimane, dok jednu od žena dodiruju, kako su prikazili, sa jasnim seksualnim aluzijama".
"Prava istina o tom događaju može se vidjeti u autentičnom snimku koji postoji i koji je javan, a na kojem se jasno vidi da je pretres izvršen površno, dok žena o kojoj se govori u filmu nije ni pretresana", podsjetila je Vulićeva i ocijenila da je i ovaj film bio samo sredstvo propagande i njegovanja lažnog narativa Bošnjaka "mi smo žrtve, a Srbi su genocidni".
Ona je navela primjer i kada su 1992. godine strane televizije emitovale sahranu srpskih boraca na Palama, bez imalo stida i obraza tvrdeći da je riječ o sahrani muslimanskih vojnika.
"Tek da ne pričamo o Srebrenici. Dovoljno je samo prisjetiti se jednog slučaja, a takvih je nebrojeno, kada je Suljo Suljagić, otac direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića, prema izvodu iz Matične knjige umrlih stradao 24. decembra 1992. u Voljevici kod Bratunca, a u julu 2005. sahranjen je u Potočarima kao žrtva, kako navode, genocida. Tim i sličnim sahranjivanjima zavaravaju javnost i svakodnevno ponavljaju priču o navodnom genocidu Srba nad Bošnjacima, dok sa druge strane nemaju empatije ni mrve morala za žrtve drugih naroda u građanskom ratu u BiH.
I ne samo da nemaju empatiju, već ismijavaju zločine nad srpskim narodom, pa tako ujedinjeni sarajevski političari, tzv. novinari i većina javnosti likuje nad zločinačkom akcijom i pogromom Srba iz Republike Srpske Krajine, a neki čak idu tako daleko da na društvenim mrežama objavljuju fotografije traktora, ismijavajući nedužne srpske civile, djecu, žene i strace koji su na traktorima bježali spašavajući žive glave pred najezdom zločinaca", naglasila je Vulićeva.
Ona je naglasila da je takvih primjera mnogo, ali da ne želi da se vraća u ratnu prošlost, jer je bilo i previše smrti, ubijanja, izbjegličkih kolona, pa tako i iz, kako je rekla, njenog rodnog grada Sarajeva, koji je danas sve samo ne multietnički kako, opet, lažu, izmišljaju i falsifikuju ne samo činjenice, jedan, dva zločina već i cjelokupnu istoriju.
"Na kraju, prema njihovom poimanju rata biće da su Srbi sami sebe ubijali, zlostavljali i protjerivali sa svojih ognjišta. Ironija je ko likuje i ko koga proziva za sve i svašta. Sramotna i jadna vam je, gospodo sarajevska, propaganda. I na kraju, sporna slika, nad kojom se tri dana iživljavate i zbog koje je agencija objavila saopštenje i javno izvinjenje, dokazuje samo da su pripadnici VRS u autobusima ljude sprovodili na muslimansku teritoriju, pa čak i vojno sposobne muškarce, za razliku od pripadnika tzv. Armije BiH za čije stravične zločine nad Srbima i paljena cijelih sela, pojedinci i to visoki bošnjački funkcioneri kažu da su se 'časno' borili. Jadna im čast, i njima i onima koji to nazivaju čašću", zaključila je Vulićeva.
