On ističe da je svima potpuno jasno da je završetak ovog dugogodišnjeg procesa izuzetno značajan za sve u BiH i da se, dok to ne bude okončano, ne može ni pomisliti, a kamoli tvrditi da je BiH zemlja vladavine prava i da je spremna za ulazak u EU kada ni 23 godine nakon okončanja rata nisu osuđeni svi počinioci najtežih krivičnih djela, bez obzira na njihovu nacionalnost. 

"Svakako da će se u nedostatku vidnog napretka kada je riječ o reformi pravosuđa u BiH takav potez smatrati nedostatkom želje za uspostavljanje vladavine prava i da će loše uticati na sliku BiH kao zemlje kandidata za EU", izjavio je Grubeša za "Večernji list", izdanje za BiH. 

Prema njegovom mišljenju, Evropska komisija je svjesna koliko je značajno da bude završeno procesuiranje predmeta ratnih zločina i da je to jedna od prepreka na putu BiH prema uspostavljanju visokog stepena povjerenja u pravosuđe. 

On je pojasnio da je na sastanku strukturalnog dijaloga o pravosuđu 2. jula u Sarajevu između EU i BiH jasno stavljeno do znanja da je vladavina prava, tačnije reforma pravosuđa, u srži pripreme mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. 

Grubeša naglašava da je očigledno da je revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina od velikog značaja za BiH s obzirom na to da je postavila nove ciljeve i metode koji bi do 2023. godine trebalo da dovedu do završetka dugogodišnjeg procesuiranja predmeta ratnih zločina i stavljanja tačke na ovaj bolni dio istorije BiH. 

"Poznato je da politike, a i društvo u BiH, imaju podijeljeno mišljenje kada je riječ o ovoj temi, pa stoga ne iznenađuju raznorazne kvalifikacije o toj temi, poput optužbi da se procesuiranja razlikuju u zavisnosti od predmeta i da se više potenciraju predmeti gdje su izvršioci određene nacionalnosti", kaže Grubeša.