Advokat Goran Petronijević ocijenio je da bi Srbija i Hrvatska trebale da aktiviraju svoja ovlaštenja kao garanti Dejtonskog sporazuma, s obzirom na to da je nelegalni i nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit izvršio državni udar u BiH, jer je sebi prigrabio zakonodavna ovlašćenja koja mu ne pripadaju i promijenio Krivični zakon BiH.
Petronijević je rekao da Šmit nema ulogu zakonodavcu, već da je prigrabio sebi zakonodavnu vlast, promijenio Krivični zakon i propisao da će onaj ko ne bude izvršio njegovu naredbu biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
"Po tom članu sada gone predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. To je smijurija od izigravanja prava i međunarodnog i unutrašnjeg", izjavio je Petronijević za TV Prva.
Govoreći o cilju takvih poteza, Petronijević je naveo da su iz međunarodne zajednice locirali da skidanjem Dodika sa vlasti rješavaju problem otpora Republike Srpske u svim međunarodnim zahtjevima koji idu prema BiH, a to se, prije svega, odnosi na prijem BiH u NATO i druga pitanja.
"Dakle, skidanjem Dodika sa vlasti računaju da će dobiti nekoga ko će u Republici Srpskoj dati saglasnost na sve one aktivnosti kojima su se u Srpskoj do sada protivili. Iza toga stoji ulazak u NATO i otimanje teritorije Srpske, znači ne imovine, nego teritorije, jer imovina znači teritoriju", rekao je Petronijević, koji je i predsjednik nevladine organizacije Centar za obnovu međunarodnog prava.
On je istakao da bi na sve to morale da reaguju Srbija i Hrvatska.
"Garanti Dejtonskog sporazuma su Srbija, kao pravni sljedbenik tadašnje SR Jugoslavije, i Hrvatska. Prema tome, treba aktivirati ovlašćenja koja su u izvornom Dejtonskom sporazumu data i Srbiji i Hrvatskoj u smislu očuvanja Dejtona", rekao je Petronijević.
On je naveo da je cilj sudskog procesa koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka Šmita da se Dodiku zabrani da se bavi politikom, a da je optužba potpuno neosnovana.
Petronijević je rekao da nelegalno i nelegitimno postavljeni visoki predstavnik dolazi u BiH, pribavlja bonska ovlašćenja koja mu ne pripadaju, dodajući da se u bonskim ovlašćenjima, niti u Dejtonskom sporazumi, ni Ustavu BiH, ne može naći ni riječ o zakonodavnoj ulozi visokog predstavnika.
On je ukazao da čitav ovaj problem počinje od nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika koji nije imenovan na način kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom.
Petronijević je podsjetio da visokog predstavnika predlaže Savjet za implementaciju mira (PIK), a verifikuje Savjet bezbjednosti UN, koji ga mini rezolucijom postavlja i on tek onda ima ovlašćenja koja su prije njega svi imali.
On je napomenuo da čak ni PIK nije jednoglasno predložio Šmita, već su Rusija i još jedna od zemalja stavile rezerve na to.
Petronijević je podsjetio da je bio jedini slučaj kada je Kristijan Švarc Šiling bio visoki predstavnik, a nije bila donesena mini rezolucija, ali je postojala pisana korespondencija između svih članova PIK-a i članica Savjeta bezbjednosti UN i pristanak na to, pa je onda to zamijenilo mini rezoluciju.
Bivši diplomata Zoran Milivojević rekao je da je ono što je urađeno direktno rušenje Dejtonskog sporazuma koji je na snazi i da BiH nije suverena država, jer ima PIK.
"Ovo je pokušaj da se na silu sruši Dejtonski sporazum i proizvede novi status BiH u skladu sa interesima dela međunarodne zajednice", istakao je Milivojević.
On je podsjetio da je BiH primljena u UN na osnovu Dejtonskog sporazuma, ali izvornog, prema kojem ona funkcioniše sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
